1. Imate manje strpljenja
U seriji različitih eksperimenata kanadski znanstvenici otkrili su da već i razmišljanje o brzoj hrani može navesti ljude da se osjećaju kao da su u žurbi.
U jednom istraživanju ljudi su prvo podsvjesno bili izloženi logotipovima lanaca restorana brze hrane, nakon čega je od njih bilo zatraženo da pročitaju izvadak iz knjige, te su mahom svi 'preletjeli' preko teksta, za razliku od osoba koje nisu bili izložene niti jednom logotipu.
"Način na koji ljudi jedu ima puno opsežniji, a često i nesvjesni, učinak na ponašanje i odluke potpuno nepovezane uz jedenje", bio je zaključak navedenog istraživanja.
2. Više trošite
Brza hrana mogla bi nas potaknuti da više trošimo, čak i nakon što napustimo restoran. Profesor Sanford Devoe sa Sveučilišta u Torontu navodi sljedeće: "Povezujemo brzu hranu s brzinom i trenutačnim zadovoljstvom", a njegovo istraživanje pokazalo je da kućanstva u naseljima u kojima ima veći broj restorana brze hrane imaju manji broj štediša od onih u kojima nema puno dostupa brzoj hrani (s tim da su uključene varijable kao što je dohodak, razina obrazovanja i etnička pripadnost).
"Kad vidimo reklame za lance brze hrane ili se prisjetimo nedavnog posjeta nekom takvom restoranu, u trenutku se nađemo u stanju nestrpljivosti, koje nas može ponukati da odmah potrošimo na neki oblik nagrade, radije nego da dugoročno uštedimo", kaže Devoe.
3. Možete biti skloniji depresiji
Ljudi koji često objeduju brzu hranu imaju za 51% veću šansu da će oboljeti od depresije od onih koji je izbjegavaju, prema jednom španjolskom istraživanju. Što više hamburgera, pizze i prženih krumpirića pojedete, više naginjete rizičnoj skupini.
Potrebno je provesti još istraživanja kako bi se otkrilo uzrokuje li prehrana brzom hranom depresiju ili jednostavno ljudi skloniji depresiji češće jedu takve obroke. "Vrlo lako je moguće da veći unos brze hrane u organizam povećava šansu za obolijevanje od depresije zato što takva prehrana uzrokuje loše opće zdravstveno stanje", ističe dr. David Katz, upravitelj Preventivnog istraživačkog centra Yale Sveučilišta. Ali on isto tako dodaje: "No i depresija može povećati unos brze hrane u organizam. Izraz 'utješna hrana' postoji s razlogom."
4. Jedete prebrzo i previše
Nije hrana ono što nas tjera da jedemo brzo, pokazala su istraživanja, nego općenita atmosfera kad jedemo vani. Restorani brze hrane dizajnirani su imajući na umu brz unos hrane, a dokazano je da što brže jedete unosite više kalorija u organizam.
Svjetle boje, poput žute i crvene, djeluju stimulirajuće na mozak, dok vas glasnija, brža glazba i jaka rasvjeta mogu natjerati da požurite s obrokom. Ustvari, kad su istraživači s medicinskog fakulteta Cornella napravili 'makeover' jednog restorana, promijenivši glazbu (u jazz balade) i prigušivši svjetla, ljudi su konzumirali gotovo 200 kalorija manje po obroku, te su redom navodili kako su više uživali u jelu nego u prijašnjem okruženju.
5. Vaš mozak se 'navuće' na šećer
Ljudi smatraju da brza hrana obiluje kalorijama i mastima, no mnogi od nas nisu svjesni koliko određena hrana iz tog miljea obiluje šećerom. Činjenica je da su vrlo često namirnice koje zvuče zdravo, ustvari pakirane s najviše šećera. Na primjer, salata od piletine iz poznatog američkog lanca restorana brze hrane - Wendy's, sadrži 33 grama šećera, dok azijska salata iz McDonald'sa broji čak 22 grama šećera. Sad uzmite u obzir da američka organizacija za javno zdravstvo preproručuje maksimalan unos 24 grama šećera dnevno i pogledajte računicu.
Nedavno provedena istraživanja pokazala su da veći unos šećera može voditi prema bezbroj zdravstvenih tegoba, od srčanih bolesti preko dijabetesa, do pretilosti. Snimke mozga također su otkrile da šećer može uzrokovati ovisnost, jer što ga više jedete to je veća šansa da ćete ga više željeti.
6. Možete postati podložniji reklamama
Prema izvješću Centra za politiku vezanu uz prehrambene namirnice i pretilost, lanci restorana brze hrane potrošili su više od 4,6 bilijuna dolara na marketing. Djeca u dobi do šest godina dnevno su u prosjeku na američkoj televiziji mogla vidjeti tri reklame za fast food, dok su tinejdžeri između 12 i 17 godina starosti vidjeli skoro pet istovjetnih reklama dnevno.
Doktorica Jennifer L. Harris, direktorica marketinga gorenavedenog centra, ističe da je mozak adolescenata posebno podložan propagandi iz svijeta hrane. Snimke mozga pokazale su da centri za nagrađivanje u mozgu tinejdžera više odgovaraju na reklamiranje hrane i restorana nego bilo koje druge reklame, navela je Harris, te nastavila: "Zbog pojačane osjetljivost na dobivanje nagrada, adolesceni nisu prirodno spremni odreći se takvih primamljivih ponuda zbog dugoročno gledano većih nagrada u budućnosti” - kao što je bolje zdravlje.
