Tijekom cijelog istraživanja BMI ispitanika se kontinuirano povećavao, bez obzira na vrstu dijete, a zna se da su i povećanje tjelesne mase i povišene vrijednosti kolesterola u krvi indikatori povećanog kardiovaskularnog rizika.
Od 1992. do 2005. godine utvrđeno je smanjenje unosa masti i kod muškaraca i kod žena za tri, odnosno četiri posto. Smanjio se i unos pojedinih masti, npr. maslaca, što je bilo paralelno praćeno sniženjem razina kolesterola u krvi. Nakon 2005. godine opet se počelo konzumirati više masti, ukupnih i zasićenih, dok se smanjio unos složenih ugljikohidrata. Upravo se to podudaralo s medijskom promocijom dijeta s niskim udjelom ugljikohidrata. Posljedica koja je uslijedila bilo je povećanje razina kolesterola.
Znanstvenici su zaključili da dijeta s niskim udjelom ugljikohidrata može kratkoročno smanjiti tjelesnu masu, no bez dugoročnih rezultata. Istovremeno dolazi do povećanja razina kolesterola u krvi, najvažnijeg čimbenika rizika za kardiovaskularne bolesti.
http://www.vitamini.hr/
