Znanstvenici kažu da ispijanje čaja, kave, grickanje oraha, redovita tjelovježba i vrijeme provedeno pod suncem sprečavaju pojavu Alzhaimerove bolesti.
Pokazalo se da dnevno ispijanje šalice kave ili čaja smanjuje gubitak memorije za 40 posto, izjavili su na Međunarodnoj konferenciji o Alzheimerovoj bolesti na Havajima. Naime znanstvenici sa Sveučilišta California rekli su da ljudi koji redovno piju čaj, a stariji su od 65 pokazuju 37 posto manje znakova demencije nego oni koji uopće ne piju čaj.
A oni koji piju kavu barem pet puta tjedno smanjuju gubitak pamćenja za 20 posto u usporedbi s onima koji uopće ne piju kavu.
Od Alzhaimerove vas može čuvati i grickanje oraha, pokazalo je jedno drugo istraživanje. Miševi koji su jeli puno oraha drastično su popravili sposobnost učenja i pamćenja, tvrdi se u studiji s njujorškog Institute for Basic Research in Developmental Disabilities. Rezultati sugeriraju da orasi imaju sličan učinak i na ljude no to bi trebalo dokazati neko novo istraživanje. Ali nije samo važno što jedete, znanstvenici su ustanovili da životni stil značajno utječe na pojavu ili smanjenje rizika od demencije.
Starije osobe koje održavaju umjerenu razinu tjelovježbe, primjerice tako što igraju golf ili trče imaju i do 40 posto manje šansi da dobiju Alzheimerovu bolest, pokazala je studija sa Sveučilišne medicinske škole u Bostonu. Studija je pratila 1.200 osoba čija je prosječna starost bila 76 godina. Zaključili su da fizička aktivnost ima snažan utjecaj na smanjenje gubitka memorije, posebno kod muškaraca.
Provodite li vrijeme pod suncem također bi mogli duže i bolje pamtiti. Osobe koje nemaju dovoljno vitamina D – kojeg tijelo proizvodi čim sunce dotakne kožu – mogu vjerojatnije razviti Alzheimerovu bolest. Znanstvenici sa Sveučilišta Exeter proučavali su više od 3.300 osoba starijih od 65 i ustanovili da oni s deficitom vitamina D imaju gotovo pet puta veći rizik.
Iako se vitamin D nalazi u hrani poput masnoj ribi i jajima, većina se dobiva izlaganjem suncu. Alzheimerova bolest progresivno napada mozak, uzrokujući gubitak pamćenja, zbunjenost i promjene raspoloženja. U konačnoj fazi oboljeli ne mogu ni hodati, govoriti i gutati.
