Povoljni učinci mediteranske prehrane na krvožilni sustav, prevenciju kroničnih bolesti i vitkost dokumentirani su u nizu medicinskih istraživanja pa i onih Harvard School of Public Health, piše Huffpost.
Sredinom 20.-og stoljeća istraživanje provedeno na Kreti, Grčkoj i jugu Italije pokazalo je da u ovim zemljama ima najmanje kroničnih bolesti na svijetu, te da je očekivani životni vijek odraslih među najvećima u svijetu. Ovo je bilo posebno iznenađujuće jer medicinska skrb u regiji uopće nije bila na zavidnoj razini. Dr. Ancel Keys zbog toga je proveo veću studiju o prehrambenim navikama 12.700 sredovječnih muškaraca u SAD-u, Finskoj, Nizozemskoj, a zatim i na području tadašnje Jugoslavije ( Hrvatske i Crne Gore), Italiji, Japanu i Grčkoj. Najzdraviji muškarci su bili oni koji su jeli puno voća, povrća, žitarica, graha i ribe i živjeli su na području Mediterana, i to najviše na Kreti. To i istraživanja koja su slijedila uvjerila su svijet da mediteranska prehrana suzbija kronične bolesti i produžuje životni vijek. Otkud onda tako veliki broj pretilih Mediteranaca u 21. stoljeću? Sad se ispostavilo da mediteranska prehrana ne ovisi samo o vrsti namirnica nego i načinu na koji su one uzgojene. Osim toga vrlo su bitne vrijednosti, navike, međuljudski odnosi te, dakako, količina pojedene hrane. Mediteranska prehrana bez mediteranskog načina života jednostavno nema tako dobro djelovanje. Starije generacije Mediteranaca bile su fizički aktivnije, više su se bavili poljoprivredom i drugim fizičkim poslovima, više su plesali, bavili se sportom i obavljali kućanske poslove. Njihova dnevna rutina bila je prepuna fizički napornih zadataka. Nažalost velik broj Mediteranaca, i po sastavu obroka, i po stilu konzumacije, sve više oponaša Amerikance. Hrana se tretira tek kao pogonsko gorivo ili zamjena za društvo.
