Kost se sastoji od živog tkiva koje se neprekidno slama i preoblikuje u novu kost. Ovaj proces je učinkovitiji kada smo mlađi. Oko tridesete, tijelo zaustavlja povećanje koštane mase. S vremenom to može dovesti do osteoporoze. Kosti postupno postaju tanje, što može dovesti do lomova - čak i od jednostavnog pada.
Starije žene imaju veći rizik od razvoja bolesti, ali osteoporoza može utjecati i na muškarce. Drugi čimbenici rizika mogu uključivati lom kosti nakon 50 godina, rani ulazak u menopauzu, pušenje i obiteljsku povijest osteoporoze.
Prijelom može imati ozbiljne posljedice; na primjer, tijekom prve godine nakon frakture kuka, stopa smrtnosti je 24-30 posto zbog rizika od komplikacija. Osteoporoza postaje sve više problem starije dobi, a žene su sklone brzo izgubiti koštanu masu tijekom menopauze. Bez obzira na to, do vremena kada uđemo u 70. godine, i muškarci i žene gube koštanu masu približno istom brzinom.
Dostupni su lijekovi koji mogu pomoći u liječenju osteoporoze, ali sprečavanje ili usporavanje početnog gubitka bi bio golem napredak.
Sprječavanje osteoporoze?
Nedavna studija, objavljena u časopisu Immunity, testirala je sposobnost probiotika da pojačaju rast kostiju. Istraživači, na čelu s Robertom Pacificiom sa Sveučilišta Emory, radili su testove na ženkama miševa. Znanstvenici su im oralno davali dodatak prehrani Lactobacillus rhamnosus GG tijekom 4 tjedna.
Tim je otkrio da je probiotik stimulirao rast crijevnih bakterija koje proizvode metabolit koji se naziva butirat. Butirat potiče T stanice u koštanoj srži da rade protein Wnt10b, koji je od vitalnog značaja za rast kostiju.
"Bili smo iznenađeni snagom mikrobioma crijeva u regulaciji kosti i složenosti mehanizma djelovanja probiotika", reko je Roberto Pacifici. Objasnio je kako su probiotici pomalo kontroverzni, tvrdeći: "Budući da je njihov mehanizam djelovanja u kostima nepoznat, smatraju se nekom alternativnom opcijom".
Međutim, istraživanje pokazuje da mogu pozitivno utjecati na strukturu kostiju. Pacifici također vjeruje da bi broj bakterija sadržanih u probioticima mogao biti jednako važan kao i probiotik koji se koristi, ali potrebno je više istraživanja kako bi se to potvrdilo.
Važno je napomenuti da je ova studija provedena na miševima, a ne ljudima. Autori kažu da postoji velika potreba za nastavkom istraživanja kako bi vidjeli mogu li probiotici pomoći i ljudima.
Pročitajte još:
- Osteoporoza je neizlječiva: pazite na kosti prije nego postanu krhke
- Zdravlje na tanjuru: hrana bogata probioticima za imunitet
- Što su probiotici i u kojim namirnicama se nalaze?
Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!
