Registracija
Ako imaš Voyo pretplatu, registriraj se istim e-mailom i čitaj net.hr bez oglasa! Saznaj više
Toggle password visibility
Toggle password visibility
Već imaš račun?
Obnovi lozinku
ČESTA POJAVA /

Ostajete bez daha nakon nekoliko stepenica? Liječnici otkrivaju kada je to znak za uzbunu

Ono što se čini kao bezazlena zadihanost nakon nekoliko stepenica ponekad može biti važan signal tijela koji ne treba zanemariti

VOYO logo
VOYO logo

Zadihanost nakon uspona na drugi ili treći kat česta je pojava s kojom se susreću ljudi svih dobnih skupina i razina tjelesne spreme. Iako je u većini slučajeva riječ o posve normalnoj reakciji tijela na pojačani napor, ponekad može biti i diskretan signal da nešto nije u redu s organizmom.

Zdravstveni stručnjaci objašnjavaju zašto dolazi do zadihanosti i kako prepoznati razliku između bezopasnog umora i mogućeg zdravstvenog problema, piše HuffPost.

Ostajete bez daha nakon nekoliko stepenica? Liječnici otkrivaju kada je to znak za uzbunu
Foto: Pexels

Zašto su stepenice izazov?

Penjanje stepenicama za tijelo predstavlja znatno veći izazov od hodanja po ravnom, zahtijevajući i do devet puta više energije nego sjedenje. Tijekom ovog kratkog, ali intenzivnog napora, mišićima je potrebno znatno više kisika, zbog čega srce i pluća moraju ubrzati svoj rad kako bi zadovoljili te potrebe.

"Osjećaj nedostatka zraka nakon penjanja stubama predstavlja normalan fiziološki odgovor. Povećani su zahtjevi pred tijelom, rad je intenzivniji, a time i potreba za kisikom", pojašnjava dr. Katherine Pohlgeers, liječnica obiteljske i sportske medicine.

Svaki korak pri usponu biomehanički je sličan vježbama poput čučnja ili iskoraka, što aktivira velike mišićne skupine i dodatno opterećuje kardiovaskularni sustav. Stoga je potpuno prirodno osjećati umor i zadihanost nakon takve aktivnosti, pogotovo ako je kretanje bilo brže ili se nosio teret.

Uzroci zadihanosti

Intenzitet zadihanosti ovisi o nizu faktora, a opća tjelesna kondicija je najvažniji. Vrhunski sportaš jedva će primijetiti napor, dok će se osoba koja većinu dana provodi sjedeći zadihati već do drugog kata.

"Zadihanost koja traje minutu ili dvije, nakon čega se disanje brzo normalizira, uglavnom nije razlog za brigu", napominje Karl Erickson, stručnjak za sportsku medicinu iz klinike Mayo. Međutim, osim slabe kondicije, prekomjerne tjelesne težine i sjedilačkog načina života, postoje i određena zdravstvena stanja koja mogu znatno pogoršati zadihanost pri naporu. Među njima su bolesti srca, poput srčane slabosti, gdje srce ne pumpa krv dovoljno učinkovito.

Također, kronične bolesti pluća kao što su astma ili kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB) mogu značajno otežati disanje. Anemija, odnosno nedostatak željeza, otežava prijenos kisika kroz tijelo, što uzrokuje brži umor.

Kada je potrebna liječnička procjena?

Iako je zadihanost uglavnom normalna pojava, postoje jasni znakovi koji mogu ukazivati na ozbiljniji zdravstveni problem. Liječniku se potrebno obratiti ako je zadihanost nova pojava ili se s vremenom pogoršava. Ako napor koji ranije nije predstavljao problem odjednom postaje znatno teži, to je svakako znak za uzbunu.

Drugi važan pokazatelj jest vrijeme oporavka. Normalno je da disanje bude ubrzano minutu do dvije nakon napora, no stručnjaci ističu da ako je potrebno više od tri minute da se disanje vrati u normalu, to može biti zabrinjavajuće.

Posebnu pozornost treba obratiti ako se uz nedostatak daha jave i drugi simptomi, poput boli u prsima, vrtoglavice, glavobolje, promjena vida, oticanja nogu ili kašlja. U tim je slučajevima nužno potražiti liječničku pomoć.

Ostajete bez daha nakon nekoliko stepenica? Liječnici otkrivaju kada je to znak za uzbunu
Foto: Pexels

Metode koje pomažu u prevenciji

Ako ne postoje ozbiljnije zdravstvene prepreke, rješenje za lakše savladavanje stepenica krije se u redovitoj tjelesnoj aktivnosti. Erickson objašnjava kako se tijelo prilagođava zahtjevima koji se pred njega postavljaju, stoga redovito penjanje stubama s vremenom postaje lakše i učinkovitije.

Za početak se preporučuje češće koristiti stepenice umjesto dizala te postupno povećavati broj katova. Paralelno je potrebno raditi na poboljšanju opće kondicije.

Aktivnosti poput brzog hodanja, vožnje bicikla ili plivanja, u trajanju od najmanje 150 minuta tjedno, ojačat će kardiovaskularni sustav. Uz to, ciljanim jačanjem mišića nogu vježbama poput čučnjeva i iskoraka povećava se izdržljivost za uspon. Naravno, prestanak pušenja i održavanje zdrave tjelesne težine temelj su zdravlja srca i pluća.

Važno je postepeno graditi kondiciju i slušati signale vlastitog tijela, a u slučaju bilo kakvih nedoumica, potrebno je posavjetovati se s liječnikom prije početka vježbanja.

POGLEDAJTE GALERIJU

komentara
Komentiranje na Net.hr dozvoljeno je samo registriranim korisnicima. Ako se ne slažete s autorom teksta ili nekim tko je komentirao taj tekst to je u redu. Međutim, nije u redu vrijeđati ljude, diskriminirati, trolati, kršiti Pravila komentiranja i odredbe stavka 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima. Odgovorni ste za sve napisano u komentaru. Ovo je web portal kojeg posjećuje tisuće ljudi svakodnevno i s nekima se jednostavno nećete slagati. Zato se držite osnovnih pravila ponašanja i sve će biti ok.
VOYO logo
Još iz rubrike
Pročitaj i ovo
VOYO logo
VOYO logo
Regionalni portali
Još iz rubrike