Tijekom ljetjih mjeseci, sunčeva svjetlost podiže razinu serotonina, odnosno hormona sreće. Međutim, tijekom zime tijelo proizvodi više melatonina, hormona koji izaziva pospanost, što onda ne rezultira baš dobrim raspoloženjem, piše Mirror.
"Naš bioritam određuje izloženost svjetlu i tami", kaže psihologinja, specijalistica za san i spavanje, Chireal Shallow.
"Osim toga, nisu rijetki ni ljudi na čije raspoloženje znatno utječe sunčeva svjetlost. Tijekom sunčanih dana, ljudi su bolje raspoloženi, a istraživanja pokazuju da manjak prirodnog svjetla ozbiljno utječe na to kako ćemo se osjećati, kod pojedinaca čak u vrlo velikoj mjeri", pojašnjava Shallow.
Taj nedostatak prirodnog svjetla najviše primjećujemo upravo u tjednima neposredno nakon pomicanja sata. Problemi sa spavanjem, razdražljivost ili osjećaj neobjašnjive tuge kojoj ne možemo odrediti pravi uzrok, su sigurni znaci da jesen i zima i na vas nepovoljno utječu.
Budite fizički aktivniji
"Opći osećaj nelagodnosti i praznine dodatno intenzivira činjenica da zimi manje vremena provodimo u prirodi, baveći se sportom, manje čak i izlazimo da bismo se vidjeli s prijateljima", kaže dr Shallow.
Utjehu često tražimo u hrani, birajući namirnice bogate mastima i ugljikohidratima. Ali, ova hrana donosi samo privremeni osjećaj olakšanja, s obzirom da razina šećera u krvi nakon početnog skoka vrlo brzo pada ostavljajući nas tromima i usporenima.
Srećom, s ovim sezonskim neraspoloženjem možete se izboriti i na efikasniji način.
Jedan od najjednostavnijih je da sami sebe natjerate da se malo fizički aktivirate. Dakle, čak i ako vam nije do toga, izađite iz javnog prijevoza stanicu ili dvijee ranije i hodajte žustrim korakom do posla ili fakulteta, a isto to učinite i u povratku. Vježbanje je jedan od prilično efikasnih načina za ublažavanje lakih ili srednje teških simptoma depresije.
Osim toga, moglo bi pomoći i premještanje radnog stola bliže prozoru, ako za to imate mogućnosti.
Ne izbacujte ugljikohidrate
I, naravno, pokušajte se hraniti pametno. Variranje serotonina koje se tako negativno odražava na naše raspoloženje, cikluse spavanja i radnu sposobnost može se riješiti izbalansiranom prehranom.
Ne potcjenjujte značaj ugljikohidrata. Ljudi često zanemaruju vrijednost ugljeikohidrata jer ih automatski povezuju s debljanjem. Ali, ugljikohidrati su zapravo iznimno korisni i neophodni za pravilno funkcioniranje organizma, a brojne studije dokazale su da pozitivno utječu i na raspoloženje.
Ugljikohidrati, zahvaljujući prisustvu serotonina, ne samo da će vam utažiti glad, već će povećati i razinu serotonina u organizmu, pa ćete se odmah raspoložiti, osjećajući se zdravije i sretnije.
Ilustracija/Thinkstock
Dobar izvor zdravih ugljikohidrata su mlijeko, sir, kruh i tjestenine. Naravno, ne trebate pretjerivati s kruhom jer ćete ubrzo postati sretni, ali i debeljuškasti, ali nemojte ga ni potpuno izbaciti iz prehrane.
Voće za dobar san
Voće je također jako važno za postizanje dobrog raspoloženja. Ne samo da je ukusno i bogato važnim nutrijentima, vitaminima i mineralima, već mnoge vrste voća podižu i raziu serotonina. Osim toga, neke voćke reguliraju i razinu melatonina, hormona ključnog za dobar san, a poznato je da su problemi sa spavanjem čest izvor depresivnih stanja.
Na 'proizvodnju' serotonina direktno utječu šljive, ananas, banane i višnje.
Što se drugih namirnica tiče, liječnici preporučuju da se puretina nađe na jelovniku barem jednom tjedno. Pureće meso je ukusno i zdravo, puno vitamina i hranjivih sastojaka, a dobrom raspoloženju doprinosi visoka razina triptofana koji sadrži. U čemu je štos? Triptofan se, kada stigne do mozga pretvara u, pogađate, serotonin.
Dobar izvor serotonina, a samim tim i dobrog raspoloženja, su i jaja, govedina i riba.
