Nutricionistica Sandra Krstev Barać razotkrila je najčešće zablude i pogreške kod liječenja prehlade, gripe i viroze, piše Bljesak.info.
POGLEDAJTE VIDEO: Stiže sezona gripe, Danica i Nikola cijepili se među prvima: 'Unuk iz vrtića svaki čas donese nekakve boleštine'
Prehlada je, tvrdi, najčešće virusno oboljenje na svijetu koje zahvaća gornje dišne puteve, a gripa joj je vrlo slična, no znatno je jačeg intenziteta simptoma te dulje traje.
"Većina će ljudi bitku s prehladom i gripom započeti uzimanjem mega doza vitamina C. Postoje kvalitetni dokazi da visoke doze vitamina C (jedan do dva grama dnevno) skraćuju trajanje i ublažavaju simptome obične prehlade. Posljedično, opskrbljivanjem organizma potrebnom količinom vitamina C, barem 100 miligrama dnevno, pogoduje se bržem oporavku od bolesti", rekla je nutricionistica te je upozorila na štetnost mega doza tog vitamina.
"Ipak, posezanje za mega dozama većim od dva grama vitamina C dnevno može izazvati proljev, povraćanje i vrtoglavicu te nije preporučljivo. Manje poznati saveznici protiv prehlade i gripe su vitamini A i E te minerali cink, bakar i selen."
Krstev Barać se osvrnula i na narodnu medicinu.
Kiseli kupus pomaže kod simptoma gripe i prehlade
"Ona ima već uvriježenu listu pogodnih namirnica koje se preporučuju općenito za jačanje imuniteta, ali i posebice kada je prehlada, odnosno gripa već nastupila. Listu predvodi kiseli kupus koji osim što jača imunološki sustav, djeluje antiseptički na dišne organe. U prehrani oboljelih od prehlade i gripe važno mjesto zaslužuje i češnjak jer sadrži tvari koje pomažu kod grlobolje i infekcije pluća, fermentirani mliječni napitci jer pogoduju jačanju imunološkog sustava, a posebice se preporučuje hren: nariban, kuhan u mlijeku ili pomiješan s medom", istaknula je.
Nutricionistica još preporučuje i pileću juhu čije je blago terapijsko djelovanje u olakšavanju simptoma gripe potvrdila i moderna znanost.
"Važno mjesto u liječenju prehlade i gripe zauzimaju čajevi. Oni smanjuju otečenost sluznice nosa i grla, preveniraju dehidraciju i umiruju upalu. Ipak, nije svejedno koja vrsta čaja se koristi. Najbolje rezultate protiv simptoma prehlade i gripe daju čajevi od kamilice, bazge, stolisnika i šipka. Uz dodatak meda, njihov učinak u olakšavanju simptoma bolesti bit će još bolji", rekla je Krstev Barać.
Ona je zatim pojasnila da za razliku od standardne gripe koja napada respiratorni sustav, gastroenteritis ili popularno želučana viroza podrazumijeva upalu želuca i crijeva praćenu povraćanjem, vodenastim proljevom i grčevima u trbuhu.
Važno mjesto u liječenju prehlade i gripe zauzimaju čajevi.
"Najčešće je vrlo kratkog trajanja, ali i vrlo intenzivnih simptoma. Pri želučanoj virozi najbolje je pustiti želudac da miruje ne unoseći hranu, ali uz istovremenu nadoknadu izgubljene tekućine i elektrolita. Vrlo je koristan čaj od kamilice, šipka i metvice", kazala je.
Antibiotici ne liječe virusne bolesti
Nutricionistica je istaknula da je ekstrakt biljke Echinacea vjerojatno najpoznatiji i najispitivaniji biljni imunostimulans.
"Ona potiče proizvodnju bijelih krvnih stanica naročito T-limfocita koje su glavne obrambene stanice našeg organizma. Ako se uzme odmah kod pojave simptoma, učinkovito ublažava simptome viroze i skraćuje trajanje bolesti", kazala je.
"Manje poznata, ali vrlo učinkovita u reduciranju simptoma bolesti je biljka Pelargonium sidoides. To je ljekovita biljka iz južne Afrike, bogata fitokemikalijama, vitaminima, mineralima i aminokiselinama. Primjena njenog ekstrakta ublažava simptome prehlade te poboljšava opće stanje organizma. Danas na tržištu postoje i brojni homeopatski pripravci čija je svrha olakšavanje simptoma prehlade i gripe. No, pri uzimanju takvih pripravaka treba biti oprezan i savjetovati se sa stručnjakom jer njihova neadekvatna upotreba može biti pogubna za zdravlje", dodala je Krstev Barać.
"Mnogi će na prve znakove bolesti na vlastitu ruku posegnuti za antibioticima. Time se neće izliječiti organizam jer niti u jednoj virusnoj bolesti antibiotici nisu učinkoviti, ali je itekako moguća nepoželjna pojava intolerancije na antibiotike što ih može čini neučinkovitima u liječenju bakterijskih bolesti kojima su i namijenjeni. Kod gripe, antibiotike valja koristiti samo kod bakterijskih komplikacija, kao što su upala sinusa ili infekcije uha, koje se razvijaju kao sekundarne infekcije. U svakom drugom slučaju na njihovu je upotrebu najbolje zaboraviti", upozorila je Krstev Barać.
