Znanstveni tim pod vodstvom Andrewa Gewirtza sa Sveučilišta Emory tvrdi da cijeli svemir bakterija u našoj utrobi možda igra značajnu ulogu u odluci hoće li tijelo spremati pojedenu hranu u obliku zaliha masnoća ili ne.
Gewirtzov tim zainteresirala je veza između mikroba iz naše utrobe i tjelesne težine kad su ustanovili da laboratorijski miševi kojima nedostaju proteini (TLR5) koji reguliraju brojnost bakterijskih zajednica, imaju daleko više bakterija u utrobi nego druge životinje te su oko 15% teži.
Ovi su miševi i imali veću razinu upalnih procesa koji, smatraju znanstvenici, objašnjavaju dodatne kilograme. Upala i signali koje tijelo tad šalje mogu potaknuti razvoj metaboličkog sindroma koje uzrokuje debljanje, visoki krvni tlak i visoki kolesterol te veći rizik za razvoj dijabetesa i šećerne bolesti.
Višak bakterija u utrobi koje se razviju zbog nedostatak proteinskih receptora uzrokuju upalne procese zbog čega su stanice manje osjetljive na inzulin. Na neki način upalni procesi i inzulin natječu se za pažnju istih stanica probavnog trakta. Ako su stanice zauzete upalom teže će procesuirati glukozu. Ovo na koncu može izazvati metabolički sindrom tj. debljanje i povezane zdravstvene rizike.
"Ne mislimo da bakterije tjeraju miševe da jedu više, no one uzrokuju male upalne procese koji stvaraju neosjetljivost na inzulin pa miš na koncu dosita jede više," kaže Gewirtz.
Da bi testirali ovu teoriju istraživači su izveli seriju eksperimenata koji su pokazali da miševi s manjkom TLR5 jedu 10% više nego drugi miševi.
No što uzrokuje prvotnu promjenu mikrobiološke situacije u utrobi? Mnoge stvari, kaže Gewirtz, uključujući antibiotike, čišću vodu, bolje sanitarne uvjete i higijenu općenito.
Prethodni članak:
arti-201003040033006
