Cijeli je život bio u sportu te planirao studirati kineziologiju, no onda je ipak odabrao kemiju. Dr.sc. Sebastijan Orlić svoju je ljubav prema tjelovježbi naposljetku uspio spojiti s talentom za prirodoslovlje i na kraju odabrao i nutricionizam i fitness, pa tako danas dijeli savjete o zdravom načinu života i dugovječnosti.

Neke od njih podijelio je i sa sudionikom Lukom Veljkovićem, koji kao prosječan pretili Hrvat u emisiji Život u balansu prolazi kroz pripreme za promjenu svog zdravstvenog stanja i života na bolje.

Četiri stupa kvalitetnog života

Iako je u priču o dugovječnosti ušao sasvim slučajno, ona ga je toliko zaintrigirala da se njegov rad upravo temelji na duljem životu i vitalnosti. Dr. Orlić tvrdi da postoje četiri stupa koja čine kvalitetan život – prehrana, tjelesna aktivnost, kontrola sna i kontrola stresa. Riječ je o četiri faktora koja su za svaku osobu individualna, ali čine temelj koji treba redovito njegovati raznim zdravim navikama, koje se na prvu čine zanemarive, no zapravo nose svojevrsnu težinu.

Put do boljeg stanja iznutra, ali i izvana, nije lagan. Ne postoji magičan trik pomoću kojeg ćete postići odlične rezultate u kratkom vremenskom roku, već je važna redovita briga o samome sebi. Tu nastupa disciplina, odnosno dosljednost čak i kad je motivacija na nuli. Nekad se čini vrlo zahtjevno, pa čak i nemoguće, no ključ je uspostaviti male zdrave navike na svakodnevnoj razini koje će vas dovesti do boljeg fizičkog i mentalnog zdravlja.

Tehnika disanja 4x4

Tjeskoba i strah sastavni su dio stresnih situacija, a osjećaj anksioznosti dodatno se pojačava tjelesnim simptomima poput snažnog lupanja srca, probavnih smetnji i otežanog disanja. Ipak, istraživanja su pokazala da upravo vježbe disanja pomažu pri smanjenju osjećaja tjeskobe. Jedna od najpoznatijih tehnika je tzv. box breathing, odnosno tehnika 4x4. Riječ je o jednakom trajanju udisaja, zadržavanja daha i izdisaja. U stresnim situacijama osoba treba udisati četiri sekunde, zatim zadržavati dah četiri sekunde, izdisati četiri sekunde i naposljetku ponovno zadržati dah četiri sekunde. Nakon toga, ciklus se ponovno ponavlja. Preporučuje se da svakodnevno izvodite ovakvu vrstu vježbe da bi se tijekom mentalno napornih situacija uspjeli primiriti, ali i smanjiti učinkovitost stresa na nedovoljnu razgradnju masti u tijelu.

ŽIVOT U BALANSU /

Dina Levačić: 'More je beskonačno, a granice postoje samo dok ih ne pomaknemo'

Kratka meditacija

Samo 10 minuta svakodnevne meditacije poboljšava dobrobit, smanjuje depresiju i anksioznost, ali i potiče zdravije životne navike poput uvođenja tjelesne aktivnosti, kvalitetne prehrane i boljeg sna. Mjesec dana redovitog prakticiranja, koje uključuje vježbe opuštanja i samorefleksije, smanjuje depresiju za 19,2% te poboljšava dobrobit osoba za 6,9%, pri čemu se osobe osjećaju pozitivnijima i motiviranijima za brigu o vlastitom zdravlju. Također, kratka dnevna meditacija do 13 minuta doprinosi poboljšanju kognitivnih i emocionalnih funkcija.

Obroci u pravilnim intervalima

Nereguralni obrasci uzimanja obroka nepovoljni su za zdravlje srca i metabolizma, pa se naglašava važnost posvećivanja pažnje vremenu i učestalosti uzimanja obroka, zbog posljedično zdravijeg načina života i kvalitetnijeg kardio metaboličkog zdravlja. Današnji ubrzan životni stil otežava balansiranu i redovitu prehranu, a tradicionalni obrazac doručka, ručka i večere sve je rjeđi. Mnogi preskaču obroke, posebice doručak, što je povezano s višim indeksom tjelesne mase, i to na globalnoj razini. Ipak, redoviti obroci kroz dan te jasno postavljeni razmaci između obroka smanjuju rizik od metaboličkih bolesti. Konstantno grickanje, jedenje nasumično tijekom dana te priprema večere u kasnim noćnim satima vodi do pretilosti i inzulinske rezistencije te se smatra da je takozvani uži prozor jedenja optimalniji za zdravlje. Preporučuje se period između 10 i 12 sati unutar kojeg konzumiramo hranu, dok bi noćni post trebao trajati između 11 i 12 sati. Vremenski razmak između obroka je dosta univerzalan, s obzirom na to koliko obroka dnevno konzumiramo, ali smatra se da je pametno rasporediti obroke između dva do četiri sata.

ŽIVOT U BALANSU /

Endokrinolog: 'Kada je um čist, lakše je biti fizički aktivan i kontrolirati prehranu'

Pravilni intervali spavanja

Pravilno vrijeme odlaska na spavanje i buđenja jednako je važno kao i ukupno trajanje sna, a neredoviti obrasci spavanja narušavaju cirkadijalni ritam te povećavaju rizik od metaboličkih i kardiovaskularnih poremećaja. Da su pravilni intervali spavanja uistinu važni pokazuje nam istraživanje o studentima u kojem je čak uz isto trajanje sna neregularnost i dalje uzrokovala loše ishode po zdravlje. Odlazak u krevet u kasnim noćnim satima te velika razlika u količini sna ovisno o danu povezani su s rizikom od povećane tjelesne mase, povišenog kardio metaboličkog rizika i niže razine tjelesne aktivnosti. Iako je bolje imati dosljedne intervale spavanja svaki dan, nekoliko je studija pokazalo da je produženje sna vikendom povezano s određenim zdravstvenim benefitima, ali i dalje se ne smatra idealnim obrascem.

U emisiji Život u balansu, koju možete ekskluzivno pratiti na YouTube kanalu RTL-a, prikazan je put prema promjenama jednog prosječnog pretilog Hrvata. Zajedno sa sudionikom Lukom Veljkovićem naučit ćete više o prehrani, tjelovježbi i vlastitom tijelu, ali i načinima suočavanja s mentalnim izazovima. Svih pet epizoda emisije pratit ćemo i kroz članke na portalu Net.hr, a na samom kraju očekuje vas posebno iznenađenje te potpuno besplatna pomoć sljedećih šest mjeseci.

Za kraj, pitanje za vas – koju ćete sitnicu uvesti u svaki dan?

POGLEDAJTE VIDEO Psihologinja: 'Bitno je raditi na sebi i biti svjestan da loši dani neće trajati zauvijek'