Kako se plastika u industrijskom otpadu i robi široke potrošnje razgrađuje, rasipa se na sve manje i manje dijelove, od kojih neki mogu biti nevidljivi golim okom i dovoljno mikroskopski mali da ih se udiše.
Zatrovani smo mikroplastikom
Mikroplastika veličine najmanje 5 milimetara, širi se oceanom i atmosferom, a može se pronaći i u flaširanoj vodi pa čak i u ljudskom izmetu. Također ima tendenciju da sadrži otrovne zagađujuće kemikalije.
U 2019. godini znanstvenici su procijenili da svaki sat udahnemo 16 čestica mikroplastike, što zbraja veličinu kreditne kartice. Sada su istraživači istražili kako plastični ostaci mogu utjecati na dišne puteve i gdje se u tijelu nalaze.
“Milijuni tona ovih mikroplastičnih čestica pronađeni su u vodi, zraku i tlu. Globalna proizvodnja mikroplastike raste, a gustoća mikroplastike u zraku značajno raste,” rekao je glavni autor studije Mohammad S. Islam. "Prvi put, 2022., studije su otkrile mikroplastiku duboko u ljudskim dišnim putovima, što izaziva zabrinutost zbog ozbiljnih zdravstvenih opasnosti za dišni sustav", nastavio je.
Istraživanje znanstvenika
Studija objavljena u časopisu Physics of Fluids, koristila je računalni model za analizu gdje sićušni komadići putuju unutar naših dišnih puteva i gdje se u našem tijelu talože. Istraživači su promatrali kako su se ponašali u uvjetima sporog i ubrzanog disanja i kako je njihov oblik utjecao na to gdje su se kretali.
Otkrili su da su najveći komadi mikroplastike - oni veličine oko 5,56 mikrona (jedna sedamdesetina širine ljudske vlasi) - oni koji će se najvjerojatnije zaglaviti. Mjesta na koja su ti veći komadi obično odlazili bila su u gornjim dišnim putevima, poput nosne šupljine i stražnjeg dijela grla.
Autori su rekli da je njihova studija istaknula kako izloženost i udisanje mikroplastike može izazvati 'stvarnu zabrinutost', osobito u područjima s visokom razinom plastičnog onečišćenja ili industrijske aktivnosti. Njihovi sljedeći koraci bit će istraživanje kako se plastika taloži u ljudskim plućima, uzimajući u obzir čimbenike kao što su vlaga i temperatura. Istraživanje objavljeno prošle godine pokazalo je da te čestice mogu s vremenom mijenjati sastav mikrobioma uzrokujući upalu i potičući biokemijske procese uključene u nastanak raka, piše The Sun.
