Liječnici upozoravaju na ove simptome kod odraslih: 'Dijagnozu je teško postaviti'
Iako može biti teško dobiti dijagnozu autizma u odrasloj dobi, njeno dijagnosticiranje donosi brojne prednosti
Procjenjuje se da oko 2,2 posto odraslih osoba starijih od 18 godina ima poremećaj iz autističnog spektra (ASD). Nova istraživanja pokazuju da broj dijagnoza kod odraslih raste, pri čemu se najveći porast bilježi u dobnoj skupini od 26 do 34 godine.
Prema studiji objavljenoj u časopisu JAMA Network Open, stopa dijagnoza u ovoj dobnoj skupini porasla je za 450 posto između 2011. i 2022. godine. Dobivanje dijagnoze autizma u odrasloj dobi može biti izazovno, ali istovremeno otvara mogućnosti za razumijevanje sebe, pristup podršci i razvoju novih vještina, prenosi Health Harvard.
Što je poremećaj iz autističnog spektra (ASD)?
ASD je neurološki i razvojni poremećaj koji nastaje zbog razlika u radu mozga. Utječe na način na koji osoba komunicira i povezuje se s drugima, kao i na učenje i ponašanje. Autizam se može dijagnosticirati u bilo kojoj životnoj dobi, iako se simptomi obično pojavljuju prije treće godine života.
Osobe s ASD-om imaju vrlo različite sposobnosti i izazove. Neki imaju prosječan ili iznadprosječan IQ i mogu samostalno raditi i živjeti, dok drugi mogu biti neverbalni i zahtijevati značajnu podršku. Također, sposobnosti se mogu razlikovati unutar jedne osobe – primjerice, autistična osoba može imati visok IQ, ali se suočavati s velikim poteškoćama u socijalnim interakcijama.
Dijagnosticiranje autizma kod odraslih
Mnogi odrasli s ASD-om nikada nisu dobili formalnu dijagnozu u djetinjstvu, a neki je još uvijek nemaju. Ako postoji sumnja da ste vi ili netko vama blizak autistični, najbolje je obratiti se stručnjaku – neuropsihologu, psihologu ili psihijatru koji ima iskustva u dijagnosticiranju ASD-a.
Ne postoji jedan jedini test koji može potvrditi autizam. Stručnjak će prikupiti detaljnu medicinsku povijest, postaviti niz specifičnih pitanja i provesti različite procjene. Dijagnoza se postavlja na temelju kombinacije ovih metoda, a ne na temelju jednog samostalnog testa.
Što očekivati tijekom procjene:
-
Pitanja o djetinjstvu: Stručnjak će željeti saznati više o ranom razvoju i ponašanju osobe. Često je korisno razgovarati s roditeljima ili braćom i sestrama kako bi se dobila cjelovita slika.
-
Pitanja o sadašnjem životu: Procjenjuje se socijalna i komunikacijska sposobnost osobe. Stručnjak može pitati o poslu, interesima, prijateljstvima i vezama, a također provjeriti moguće popratne tegobe poput depresije, anksioznosti i ADHD-a.
-
Kognitivno testiranje: Procjenjuju se pažnja, pamćenje, brzina procesiranja, zaključivanje i sposobnost rješavanja problema.
-
Procjena ASD-a: Zlatni standard dijagnostičkog procesa je Autism Diagnostic Observation Schedule (ADOS-2), koji kod odraslih uključuje sat vremena dug intervju i promatranje socijalnog ponašanja. Za provedbu ovog testa potrebna je posebna edukacija i certifikacija, no i dalje postoji mogućnost da neke znakove autizma kod odraslih koji uspješno prikrivaju simptome test ne otkrije. Drugi alat je Childhood Autism Rating Scale (CARS), koji je, unatoč imenu, validiran i za odrasle.
Znakovi autizma kod odraslih
Autizam se često povezuje s djecom, no on ne nestaje s odrastanjem, a mnogi znakovi autizma mogu se uočiti i kod odraslih. Prepoznavanje autizma u odrasloj dobi može biti izazovno, osobito jer odrasli često nauče prilagođavati ponašanje i skrivati neke karakteristike kako bi se bolje uklopili u društvo. Ipak, postoje određeni obrasci i ponašanja koji mogu ukazivati na autizam, navodi britanska Nacionalna zdravstvena služba (NHS).
"Autizam se može manifestirati na bezbroj načina. Mislim da postoji više raznolikosti unutar autizma nego između autističnih i alističnih osoba", dodaje Neff. Ipak, postoje određeni obrasci razmišljanja i ponašanja s kojima se mnoge nedijagnosticirane autistične osobe mogu poistovjetiti.
Najčešći znakovi autizma kod odraslih uključuju:
-
Teškoće u razumijevanju misli i osjećaja drugih ljudi.
-
Jaku tjeskobu u društvenim situacijama.
-
Problemi sa sklapanjem prijateljstava ili preferiranje samoće.
-
Ponašanje ponekad može djelovati nepristojno ili ravnodušno, iako iza toga ne stoji loša namjera.
-
Teškoće u izražavanju vlastitih osjećaja.
-
Doživljavanje stvari vrlo doslovno, primjerice neprepoznavanje sarkazma.
-
Održavanje iste rutine svaki dan i osjećaj velike tjeskobe ako se rutina promijeni.
Autizam kod žena
Autistične žene mogu pokazivati različite obrasce od muškaraca, što može otežati prepoznavanje autizma. Žene s autizmom češće:
- Nauče skrivati znakove autizma kako bi se uklopile, imitirajući osobe koje nisu autistične.
- Tiše su i skrivaju svoje osjećaje.
- Na prvi pogled bolje se snalaze u društvenim situacijama.
- Pokazuju manje znakova ponavljajućih ponašanja.
Zbog ovih karakteristika, može biti teže prepoznati autizam kod žena, što često dovodi do kasnije dijagnoze ili pogrešnog razumijevanja njihovih potreba.
Potreba za stručnom pomoći
Prilikom traženja stručne pomoći važno je odabrati terapeuta koji je educiran o neurodivergentnosti i koji primjenjuje afirmativan, podržavajući pristup.
"Još je dug put pred nama u educiranju zdravstvenih djelatnika o autizmu", upozorava dr. Vanessa Bal, ističući da su dezinformacije i dalje raširene. Povezivanje sa zajednicom osoba sa sličnim iskustvima, bilo putem interneta ili uživo, također može pružiti značajnu podršku i olakšanje.
POGLEDAJTE GALERIJU
POGLEDAJTE VIDEO: Poginulo 242 ljudi, on je jedini preživio i sada je dao prvi intervju: 'Samo mislim na njega'
403 Forbidden