Stres je neizbježan dio svakodnevnog života, ali kada postane kroničan može imati ozbiljne posljedice po naše zdravlje, uključujući i povećan rizik od razvoja raka. Istraživanja sve više ukazuju na povezanost između dugotrajnog psihološkog stresa i nastanka i progresije različitih vrsta karcinoma.
Iako stres sam po sebi ne uzrokuje direktno rak, sve je više dokaza da kronični psihološki stres može značajno doprinijeti razvoju i progresiji ove bolesti. Mehanizmi uključuju oslabljeni imunološki sustav, povećanu upalu, promjene u hormonalnoj ravnoteži i nezdrave životne navike.
Biološki mehanizmi povezanosti stresa i raka
Kada smo izloženi stresu, naše tijelo reagira lučenjem hormona stresa poput kortizola i adrenalina. Ovi hormoni imaju važnu ulogu u pripremi organizma za "borbu ili bijeg" u akutnim stresnim situacijama. Međutim, kada je stres kroničan i dugotrajan, konstantno povišene razine hormona stresa mogu narušiti normalno funkcioniranje organizma na više načina:
- Oslabljuju imunološki sustav, što smanjuje sposobnost tijela da se bori protiv abnormalnih stanica koje mogu postati kancerogene
- Potiču upalne procese u tijelu, što stvara pogodno okruženje za razvoj tumora
- Ubrzavaju rast i širenje postojećih tumorskih stanica
- Ometaju procese popravka DNA, što povećava vjerojatnost mutacija koje mogu dovesti do raka
- Aktiviraju određene gene povezane s razvojem raka
- Potiču angiogenezu (stvaranje novih krvnih žila) koja opskrbljuje tumore hranjivim tvarima
Istraživanja na životinjama pokazala su da kronični stres može ubrzati rast i metastaziranje tumora. Na primjer, u jednom eksperimentu na miševima s transplantiranim ljudskim tumorima, životinje izložene kroničnom stresu imale su značajno veće stope rasta i širenja tumora u usporedbi s kontrolnom grupom.
Epidemiološki dokazi
Važno je napomenuti da je proučavanje utjecaja stresa na razvoj raka kod ljudi kompleksno zbog mnogih ometajućih faktora. Na primjer, osobe pod kroničnim stresom sklonije su nezdravim navikama poput pušenja i prekomjerne konzumacije alkohola, što nosi nezavisne rizike za razvoj raka.
Iako je teško dokazati direktnu uzročno-posljedičnu vezu između stresa i raka kod ljudi, brojne epidemiološke studije ukazuju na povezanost:
- Metaanaliza iz 2018. godine pokazala je moguću vezu između stresnih životnih događaja i povećanog rizika od raka dojke
- Japanska studija otkrila je značajnu povezanost između percipiranog stresa i incidencije raka rektuma
- Istraživanje provedeno na preko 100,000 žena u Velikoj Britaniji nije pronašlo konzistentne dokaze o povezanosti stresa i raka dojke, ali je ukazalo na moguću vezu kod određenih podgrupa
Utjecaj stresa na imunološki sustav
Imunološki sustav igra ključnu ulogu u obrani organizma od raka. On prepoznaje i uništava abnormalne stanice prije nego što se razviju u tumore. Oslabljen imunološki sustav manje je učinkovit u nadzoru i eliminaciji potencijalno kancerogenih stanica, što povećava rizik od razvoja raka. Kronični stres može značajno oslabiti funkciju imunološkog sustava na više načina:
- Smanjuje broj i aktivnost prirodnoubilačkih (NK) stanica koje su važne za borbu protiv tumora
- Ometa proizvodnju citokina i drugih signalnih molekula važnih za imunološki odgovor
- Smanjuje proliferaciju T-limfocita koji su ključni za prepoznavanje i uništavanje tumorskih stanica
- Povećava razine imunosupresivnih hormona poput kortizola
Stres i upalni procesi
Kronična upala smatra se jednim od ključnih faktora u razvoju i progresiji raka. Dugotrajna upala stvara mikrookruženje pogodno za rast i širenje tumorskih stanica. Ona također može oštetiti DNA i potaknuti mutacije koje vode ka razvoju raka. Stres može potaknuti i pojačati upalne procese u tijelu na nekoliko načina:
Povećava proizvodnju proupalnih citokina poput interleukina-6 (IL-6) i faktora nekroze tumora alfa (TNF-α)
Aktivira transkripcijski faktor NF-κB koji regulira ekspresiju mnogih gena uključenih u upalne procese
Narušava ravnotežu između proupalnih i protuupalnih mehanizama u tijelu
Utjecaj stresa na ponašanje povezano sa zdravljem
Osim direktnih bioloških učinaka, stres može indirektno povećati rizik od raka kroz promjene u ponašanju. Ove promjene u životnom stilu povezane su s povećanim rizikom od različitih vrsta raka, uključujući rak pluća, debelog crijeva, dojke i prostate:
- Povećava vjerojatnost pušenja i prekomjerne konzumacije alkohola
- Smanjuje motivaciju za tjelesnom aktivnošću
- Potiče nezdrave prehrambene navike i prekomjerno jedenje
- Ometa kvalitetu i količinu sna
Tehnike za upravljanje stresom
S obzirom na potencijalne štetne učinke kroničnog stresa na zdravlje, uključujući i povećan rizik od raka, iznimno je važno naučiti učinkovito upravljati stresom. Učinkovito upravljanje stresom, u kombinaciji sa zdravim životnim stilom, može igrati važnu ulogu u prevenciji raka. Tehnike poput meditacije, vježbanja i kognitivno-bihevioralne terapije pokazale su obećavajuće rezultate u smanjenju biomarkera povezanih s rakom i poboljšanju zdravstvenih ishoda.
Meditacija i mindfulness
Ove tehnike pomažu u smanjenju anksioznosti i depresije te poboljšavaju opće psihičko stanje. Istraživanja su pokazala da redovita praksa meditacije može smanjiti razine kortizola i upalne markere u tijelu.
Tjelesna aktivnost
Redovito vježbanje ne samo da smanjuje stres, već i jača imunološki sustav i smanjuje rizik od mnogih vrsta raka. Preporučuje se najmanje 150 minuta umjerene aerobne aktivnosti tjedno.
Tehnike disanja
Duboko dijafragmalno disanje aktivira parasimpatički živčani sustav koji potiče opuštanje i smanjuje razine hormona stresa.
Socijalna podrška
Održavanje bliskih odnosa s prijateljima i obitelji te traženje podrške kada je potrebno može značajno ublažiti učinke stresa.
Kognitivno-bihevioralna terapija (KBT)
Ova vrsta psihoterapije pomaže u prepoznavanju i mijenjanju negativnih obrazaca razmišljanja i ponašanja koji doprinose stresu.
Važnost zdravog životnog stila
Uz tehnike upravljanja stresom, održavanje općenito zdravog životnog stila ključno je za smanjenje rizika od raka. Kombinacija zdravih navika s učinkovitim upravljanjem stresom može značajno smanjiti rizik od razvoja raka i poboljšati opće zdravlje.
- Prehrana bogata voćem, povrćem i cjelovitim žitaricama
- Ograničen unos prerađene hrane, crvenog mesa i alkohola
- Održavanje zdrave tjelesne težine
- Izbjegavanje pušenja i izloženosti duhanskom dimu
- Redoviti preventivni pregledi i rano otkrivanje
Istraživanja o učincima upravljanja stresom na rizik od raka
Nekoliko studija ispitalo je utjecaj intervencija za smanjenje stresa na biomarkere povezane s rakom i dugoročne zdravstvene ishode. Iako su potrebna daljnja istraživanja, ovi rezultati ukazuju na potencijal tehnika upravljanja stresom u prevenciji i liječenju raka:
- Istraživanje provedeno na ženama s rakom dojke pokazalo je da kognitivno-bihevioralna terapija za upravljanje stresom može smanjiti razine kortizola i poboljšati funkciju imunološkog sustava
- Studija na pacijentima s melanomom otkrila je da psihološke intervencije mogu poboljšati preživljenje, vjerojatno kroz modulaciju imunološkog odgovora
- Meta-analiza 15 randomiziranih kontroliranih studija sugerira da psihosocijalne intervencije mogu smanjiti rizik od smrti od raka za 41 posto kod pacijenata s nemetastatskom bolešću
Važno je naglasiti da upravljanje stresom ne bi trebalo zamijeniti standardne medicinske tretmane i preventivne mjere, već bi trebalo biti komplementarni pristup u sveobuhvatnoj strategiji prevencije i liječenja raka. Svaka osoba trebala bi pronaći tehnike upravljanja stresom koje joj najbolje odgovaraju i integrirati ih u svoju svakodnevnu rutinu.
S obzirom na sve veći broj dokaza o povezanosti stresa i raka, upravljanje stresom trebalo bi postati dio javnozdravstvenih strategija za prevenciju raka. Potrebna su daljnja istraživanja kako bi se bolje razumjeli specifični mehanizmi kojima stres utječe na razvoj raka i optimizirali pristupi za ublažavanje tih učinaka.
Iako ne možemo uvijek kontrolirati stresore u našem životu, možemo naučiti bolje upravljati našim reakcijama na stres. Ulaganje u vještine upravljanja stresom može imati dalekosežne pozitivne učinke ne samo na rizik od raka, već i na opće zdravlje i kvalitetu života.
POGLEDAJTE VIDEO Ovo može biti i vaša kućna pomoćnica! Ispeći će vam rakiju, obaviti kolinje, psovat će suca kad igra repka
