Ključ uspješnog i dugoročnog mršavljenja je hrana koja vam što dulje daje osjećaj sitosti, tvrdi Dr Jacquie Lavin, nutricionistica specijalizirana u području gubitka kilograma. 'Trebali biste jesti kompleksne ugljikohidrate poput krumpira nauštrb jednostavnih ugljikohidrata poput šećera ili keksića koji vam daju kratak energetski poticaj kojeg slijedi snažan osjećaj gladi. Na ovaj način krumpiri mogu reducirati epizode nekontroliranog hranjenja', kaže Lavin.
Sudeći prema istraživanju čiji su rezultati objavljeni u publikaciji British Journal of Nutrition, krumpiri su pogrešno klasificirani visoko na ljestvici Glikemijskog indeksa, koja je posložila ugljikohidrate od jedan do sto ovisno o tome koliko se brzo na osnovi glukoze razgrađuju tijekom probave. Čista glukoza ima glikemijski indeks 100. Što je niža brojka, to je znak da namirnici dulje treba da se probavi te da smo nakon konzumiranja iste sitiji i zadovoljniji. Upravo zbog ovog onima koji žele izgubiti nekoliko kilograma preporučuje se dijeta bogata namirnicama koje sadrže niski GI.
Doduše, znanstvenici su jednako tako zaključili kako GI krumpira varira ovisno o njegovoj vrsti, gdje je uzgajan, ali i o metodama pripreme. Primjerice, GI može biti srednji do niski kada je krumpir konzumiran hladan te kada je kuhan i konzumiran u cijelosti, umjesto kad je izgnječen.
Krumpiri tijelu pružaju esencijalan izvor goriva i energije koja vam treba čak i kada ste na dijeti. Kao bogat izvor ugljikohidrata, oni nam pomažu u 'pogonu' svih reakcija u tijelu koje trebate za kretanje, razmišljanje, probavu i obnovu stanica.
Vitaminska bomba
Engleski i španjolski mornari iz 19. stoljeća jeli su krumpir kako bi spriječili oboljenje od skorbuta. Iznenađujuće bogat vitaminom C, koji znatno potpomaže imunološki sustav, srednje velik krumpir (150g) s korom sadrži čak 27 mg vitamina C, što je gotovo pa polovica preporučene dnevne doze.
Krumpiri su također veoma bogati vitaminom B, folnom kiselinom i mineralima poput kalija, magnezija i željeza. Krumpiri su podzemni gomolji, što znači da pohranjuju sve vitamine i minerale potrebne za uzgoj novih biljaka krumpira u proljeće. Unatoč sveopćoj zabludi da su samo prepuni štetnog škroba, krumpiri su zapravo veoma bogati hranjivim tvarima.
Krvni tlak
Istraživači s Instituta za proučavanje hrane u Norwichu u krumpiru su pronašli jedinstvene molekule nazvane kukoamini koji snižavaju visok krvni tlak. Primjera radi, tradicionalna kineska medicina koristi biljku, goji bobice, koje također sadrže kukoamine, kako bi spravili čaj koji snižava krvni tlak. Iako još nije precizno utvrđena količina krumpira koju biste trebali konzumirati za terapeutske učinke, smatra se da nekoliko konzumiranih krumpira dnevno ima tendenciju smanjivanja krvnog tlaka.
Kardiovaskularne bolesti
Institut za poljoprivredno istraživanje u američkom Navarreu identificiralo je 60 različitih vrsta fitokemikalija i vitamina u kori krumpira. Mnogi od njih bili su flavonoidi koji pomažu u zaštiti od kardiovaskularnih bolesti spuštanjem razine loših LDL-kolesterola i čišćenju arterija od masti.
B vitamini u krumpirima također štite arterije. Vitamin B6, koji se nalazi u krumpirima, reducira razine molekula zvanih homocisteini koje su krive za upale arterija. Visoke razine homocisteina povezane su sa znatno povećanim rizikom od srčanog i moždanog udara.
Zdravlje crijeva
Samo jedan pečeni krumpir osigurat će vam gotovo 12 posto dnevne preporučene doze vlakana. Visoke razine dijetalnih vlakana osiguravaju zdravu probavu i redovite stolice, a pružaju i zaštitni učinak od raka debelog crijeva.
Iako je većina vlakana u krumpiru pronađena u kori, dio škroba u krumpiru je neprobavljiv. Umjesto toga on prolazi kroz probavni sustav, dajući volumen. Ako vas muči neučestalost stolice, pojedite kuhane krumpire koje ste prethodno ohladili. Proces hlađenja povećava količinu neprobavljivog škroba sa sedam na 13 posto.
Stres
Krumpiri su izuzetno bogati vitaminom B6, tvari prijeko potrebnom za obnovu stanica, zdravlje živčanog sustava i uravnoteženo raspoloženje. Samo 100 g pečenog krumpira sadrži 21 posto preporučene dnevne doze ovog vitamina. Vitamin B6 koristi se u proizvodnji neurotransmitera - kemijskih tvari koje prenose impulse u sinapsama živčanog sustava, odnosno poruke od jedne stanice do druge. Neurotransmiteri, poput serotonina i dopamina, potrebni su za reguliranje raspoloženja, a za sve ovo potreban je upravo vitamin B6. Također, spomenuti je vitamin potreban i za proizvodnju adrenalina, hormona koji nam pomaže u reagiranju na stres, kao i za proizvodnju GABA-e, tvari koje se povezuje s opuštanjem i osjećajem zadovoljstva.
Zdravlje kože
Vitamin C, kompleks vitamina B i minerali poput kalija, magnezija, fosfora i cinka pogodni su za zdravlje kože. Osim toga, masa dobivena gnječenjem sirovih krumpira pomiješana s medom može poslužiti kao odlična maska za lice. Ovo pomaže u sprječavanju nastanka prištića i ublažava mrlje na koži. Ako se eksterno nanese na opekotine, ova smjesa pruža osjećaj olakšanja i pomaže u zacjeljenju. Izgnječeni krumpiri, čak i voda u kojoj su se krumpiri prali, odlični su za dobivanje čiste i mekane kože.
Reumatizam
Postoje dva aspekta ovog faktora. Vitamini, kalcij i magnezij u krumpirima daju olakšanje onima koji pate od reume. Voda koja se dobiva kuhanjem krumpira također ima isti učinak. No, zbog visoke razine ili ugljikohidrata sklon je povećanju tjelesne težine koja može imati negativan učinak kod ljudi s reumatskim oboljenjima.
Moždane funkcije
Pravilno funkcioniranje mozga u velikoj mjeri ovisi o razini glukoze, opskrbom kisika, nekim članovima vitamina iz B kompleksa i nekih hormona, aminokiselina i masnih kiselina poput omega-3 masnih kiselina. Krumpiri sadrže gotovo sve od navedenoga. Bogati su ugljikohidratima i stoga održavaju dobru razinu glukoze u krvi što mozgu ne dopušta umor i čini ga aktivnim i opreznim, fokusiranim.
Sljedeći na popisu je kisik koji se do mozga prenosi uz pomoć hemoglobina u krvi čiji je glavni sastojak željezo. Krumpir sadrži zavidne količine željeza, čime potpomaže navedenu funkciju. Nadalje, krumpiri su izuzetno bogati vitaminom B6 i sadrže tragove i ostalih članova ovog kompleksa. Osim toga, ova namirnica sadrži i druge elemente poput fosfora i cinka koji su također pogodni za rad mozga.
Srčane bolesti
Osim vitamina (B kompleksa i vitamina C), minerala i vlakana, krumpir također sadrži određene tvari koje se nazivaju karotenoidi (lutein, zeaksantin i sl.) koji su pogodni za zdravlje srca i ostalih organa. Ali opet, zbog toga što podiže razinu glukoze u krvi i tijekom pretjeranog unosa može uzrokovati pretilost što pak može staviti puno pritisak na srce, ne preporučuje se pretilim ili ljudima koji pate od dijabetesa.
Bubrežni kamenac
Bubrežni kamenac, poznat i kao Renal Calculi, uzrokovan je uglavnom zbog povećane razine mokraćne kiseline u krvi. U tim slučajevima treba izbjegavati hranu bogatu proteinima, posebice životinjskim proteinima poput mesa, purice, škampa, morskih riba, jaja, mlijeka, itd., kao i špinat, crni grah i druge vrste graha koje povećavaju razinu mokraćne kiseline u krvi.
Željezo i kalcij također potpomažu stvaranje bubrežnog kamenca, a s obzirom da je krumpir bogat objema tvarima možda se 'na prvu' ne čini pogodnim. No, s obzirom da je krumpir veoma bogat i magnezijem koji sprječava taloženje kalcija (ovapnjenje) u bubrezima i drugim tkivima, ovo ga čini korisnim za liječenje bubrežnih kamenaca.
Druge pogodnosti
Krumpirov sok odličan je lijek za opekline, masnice, uganuća, probleme s kožom, čireve, učinak narkotika, rak prostate i maternice i formiranje cista ili tumora. S druge strane, prilikom konzumiranja krumpira treba imati određenu dozu opreza. Zeleni krumpiri su otrovni jer sadrže alkaloide poput solanina, chaconina i arsena čija se pretjerana konzumacija može pokazati fatalnom. Glikemijski indeks u krumpirima je veoma visok (viši od 80) tako da pretile osobe, oni koji pate od dijabetesa i oni koji pokušavaju smršavjeti trebali bi smanjiti svoje porcije. I posljednje, ali ništa manje važno, krumpiri su bolji pečeni, nego sirovi ili prženi.
