Ljeti se zbog visokih temperatura brže kvari hrana, a posebice mliječni proizvodi, jaja i meso, koje je potrebno temeljito termički obraditi kako bi se uništili svi štetni mikroorganizmi. Također, potrebno je pripaziti na sirove namirnice, koje su glavni sastojak popularnih smoothieja.
Neodgovarajuća higijena prilikom pripreme, konzumacije i čuvanja hrane može dovesti do trovanja hranom, stanja koje je neugodno i potencijalno po život opasno te koje može uzrokovati niz simptoma, od blagih probavnih smetnji do ozbiljnih zdravstvenih komplikacija, ovisno o uzroku i stanju imuniteta osobe.
Što uzrokuje trovanje hranom, koji su simptomi te što se ljeti ne preporučuje jesti, za Net.hr otkrila je Branislava Čilić dr.med., specijalist obiteljske medicine.
"Najčešći uzrok zagađenja hrane koja onda dovodi do bolesti je neadekvatna higijena prilikom pripreme, konzumacije i čuvanja hrane. Neke namirnice, poput mesa, ribe i jaja, posebno su podložne kontaminaciji zbog toga što su dobar medij za kultivaciju patogena, tj. virusa, bakterija i gljivica. Kako bi se izbjeglo trovanje hranom, mora se voditi računa o čistim i zdravim, bez ranica i oštećenja kože, rukama kuhara, čistom posuđu za pripremu i serviranje hrane te je potrebno zaštiti pripremljenu i obrađenu hranu od vanjske kontaminacije", rekla je dr. Čilić.
Simptomi trovanja hranom
Trovanje hranom može biti opasno za život, a simptomi počinju od nekoliko sati do nekoliko dana od konzumacije zaražene hrane.
Branislava Čilić dr.med., specijalist obiteljske medicine
"Često je manje bitno je li to meso ili neka druga hrana, nego je važno koja je bakterija ili virus uzročnik trovanja hranom i luči li toksine ili ne", upozorila je liječnica.
Simptomi trovanja hranom mogu biti:
- Mučnina,
- Povraćanje hrane ili tekućine ili samo nagon na povraćanje bez sadržaja,
- Bolovi u trbuhu,
- Povišena temperatura,
- Glavobolja,
- Proljev.
"Proljev se pojavljuje u obliku kašastih i vodenastih stolica od par, pa čak i do nekoliko desetaka puta na dan, najčešće ga prate grčeviti bolovi u trbuhu koji se djelomično smiruju pražnjenjem stolice, ali se ponovno javljaju. Sve to može, ali ne mora pratiti i povišena tjelesna temperatura", pojasnila je dr. Čilić.
"Trovanje hranom može biti opasno za život u slučaju neadekvatnog liječenja, dehidracije, kod djece do pet godina, a naročito kod osoba čiji je imunosni sustav narušen, tu mislimo na osobe starije od 65 godina, onkološke pacijente, imunosuprimirane, transplantirane i bolesnike s kroničnim bolestima. Mogu se očekivati i komplikacije koje dovode do smrtnog ishoda, poput meningitisa, zatajenja bubrega i drugih komplikacija ako se stanje ne prati i ne liječi. Posebna vulnerabilna skupina su trudnice kod kojih trovanje hranom može imati posljedice na dijete, naročito kod hrane inficiranom Listeriom monocytogenes, stoga ove pacijentice moraju biti pod posebnim povećalom", istaknula je liječnica.
Kako liječiti trovanje hranom
Kod trovanja hranom najvažnije je pravovremeno početi s tretiranjem simptoma kako ne bi došlo do teške dehidracije i ostalih stanja koja mogu biti opasna za život.
"Ako je došlo do trovanja hranom i znamo da je hrana uzrok, potrebno je zbrinuti zaraženu hranu u otpad kako se druge osobe ne bi zarazile. Dobro bi bilo evakuirati sadržaj želuca povraćanjem zaražene hrane, ako je to moguće, a ako ne, potrebno je pratiti stanje uz simptomatsko liječenje. To podrazumijeva hidraciju tj. nadoknadu tekućine uzimanjem vode ili rehidracijskih otopina koje sadrže i elektrolite. Zbog mučnine i mogućeg povraćanja tekućina se uzima gutljaj po gutljaj s razmacima. Dozvoljeni su i nezaslađeni čajevi te sportski napitci. Izbjegavate napitke i hranu s kofeinom, masnu i prženu hranu, jednostavne šećere i mliječne proizvode s laktozom. Od medikamenata mogu se uzeti spazmolitici ako su prisutni bolovi u trbuhu. Trebate mirovati i pustiti organizam da svlada bolest", savjetovala je dr. Čilić.
Ako se simptomi nisu smirili ili je došlo do pogoršanja nakon 24 do 48 sati, treba se javiti liječniku.
"On će prema kliničkoj slici, pregledu i mjerenju vitalnih parametara odrediti slijed dijagnostike i liječenja. U obzir dolaze infuzijske otopine fiziološke otopine, elektrolita i glukoze. Pronalaskom mikrobnog uzročnika, koji može biti Salmonella, Staphylococcus aureus, Shigela, Clostridium perfringens, Clostridium botulinum, Listeria i Yersinia, uz antibiogram u obzir može doći i antibiotska terapija, dok se kod virusne infekcije u pravilu ne primjenjuje antibiotska terapija, a najčešći virusni uzročnici su Rotavirus i Norovirus", objasnila je liječnica.
Dr. Čilić je otkrila na što ljudi trebaju pripaziti kad je konzumacija hrane u pitanju, posebice ljeti, kako se ne bi otrovali hranom.
"Ljeti nije preporučeno jesti sirovo ili termički nedovoljno obrađeno meso, ribu, jaja i školjke. U novije vrijeme popularni su razni smoothie napitci od sirove hrane. Obratite pozornost na sirovu hranu biljnog porijekla koja, također, može biti zaražena na mjestu kultivacije, transporta ili prodajnom mjestu ukoliko nisu zadovoljeni higijenski uvjeti. Stoga je po donošenju doma treba dobro oprati. Tu se misli na povrće i klice za sirove salate. Pazite na nepasterizirane sokove i mliječne proizvode. Ne jedite uličnu hranu, na engleskom 'street food', tj. hranu koja se sprema na ulici, pogotovo ako vam se higijena čini upitna. Pazite na osobe u vašem okruženju koje imaju trovanje hranom jer su one potencijalni izvor zaraze i za vas. Stoga, održavajte osobnu higijenu kako bolesnika, tako i ukućana na visokoj razini, ali i predmeta koje koristi zaražena osoba te pravovremeno i pravilno zbrinjavajte izlučevine bolesnika."
POGLEDAJTE VIDEO: U Bocvani pronašli gigantski dijamant! Upola manji prodan je za 53 milijuna dolara
