Jedno od najranijih istraživanja o učinku umjerenog uzimanja alkohola napravljeno je u devedesetima u Sjedinjenim Državama. Znanstvenici su pratili 6.000 žena u staračkim domovima, starosti preko 65 godina, od kojih su neke redovito pile (i još uvijek piju) alkohol. Na početku istraživanja koje je trajalo šest godina sve su žene bile u potpunosti mentalno zdrave.
Praćen je i bilježen unos alkohola, kao i datum prve dijagnoze demencije.
Rezultati nisu mogli biti jasniji - ženama koje nisu pile redovito je dijagnosticirana demencija puno prije nego ženama koje bi redovito popile čašicu.
Žene koje su pile do 14 grama alkohola dnevno (ekvivalent jednoj čaši vina) dobile bi neku vrstu zaštite od demencije, ali one koje bi pile još i više od toga prepolovile bi rizik od demencije u odnosu na žene koje uopće nisu pile.
Drugo američko istraživanje došlo je do gotovo istih rezultata, ali najšokantnije je ono njemačko iz 2011. godine.
ZNANSTVENO DOKAZANO: Što sve dobro čaša piva čini našem organizmu!
Alkoholom protiv Alzheimera
Trajalo je tri godine, a za to vrijeme stručnjaci za mentalno zdravlje iz Mannheima promatrali su 3.200 ljudi starijih od 75 godina, od kojih je otprilike pola redovito konzumiralo alkohol. Ponovo se pokazalo da antialkoholičari imaju puno veći rizik od demencije nego oni koji piju.
Čak i oni koji vole zaviriti dublje u časicu, tj. oni koji su uzimali preko 40 grama alkohola (pola boce vina) dnevno, imali su upola manji rizik od demencije u usporedbi s onima koji ne piju.
Ali najšokantnije rezultate postigli su oni koji ipak piju nešto manje - između 20 i 29 grama alkohola na dan. Ti su ljudi smanjili opasnost oboljevanja od tzv. totalne demencije (tj. svih tipova) za dvije trećine, a opasnost od Alzheimera praktički potpuno.
Ne postoji lijek, dodatak prehrani, vježbe ili bilo koja druga promjena u načinu života koja bi nudila išta blizu tolikom stupnju zaštite.
Brojna takozvana popularna istraživanja, čije rezultate mediji redovito objavljivaju, pokazuju kako se alkoholičari i ljudi skoloni neredovitom, ali jakom opijanju izlažu velikom riziku oštećenja mozga, koji može voditi i do demencije.
Umjereno je zdravo
Ali to su često jedina istraživanja o kojima javnost čuje. Ono što se rijetko objavljuje je utjecaj unosa uobičajenijih količina alkohola, količina koju većina ljudi pije.
Kako bi detaljnije proučili stvarni učinak alkohola na mozak, 2001. godine neurolozi s Harvarda odlučili su MRI skenerom proučiti unutrašnjost lubanja onih koji piju i onih koji ne piju.
Rezultati su bili potpuno suglasni s prijašnjim proučavanjima. Oni koji su pili umjereno imali su zdravije mozgove od onih koji uopće nisu pili, s "manjom rasprostranjenošću ozlijeda nastalima mini-moždanim udarima... i manje abnormalnosti bijele tvari (tkiva koje prenosi poruke između moždanih stanica)" - dva klasična predhodnika demencije.
Dakle, redovito, ali i umjereno, konzumiranje alkohola može vam u stvari koristiti u starosti.
Daily Mail/Magazin.hr
