Zubne proteze jednoga bi dana mogle biti stvar prošlosti, zahvaljujući otkriću antitijela koje potiče regeneraciju izgubljenih zuba. Inhibiranjem djelovanja gena nazvanoga USAG-1, antitijelo povećava dostupnost određenih čimbenika rasta i na kraju bi se moglo koristiti za pomoć ljudima u uzgoju novoga seta zuba.
Objavljujući svoj rad u časopisu Science Advances, tim istraživača opisuje kako su genski modificirani miševi patili od ageneze zuba, gdje se neki zubi jednostavno ne razvijaju.
Ubrizgavanje lijeka s antitijelom USAG-1 u skotne mišice, međutim, rezultiralo je normalnim razvojem zuba među njihovim potomcima. Štoviše, jednokratna primjena protutijela uzrokovala je rast potpuno novog zuba i kod odraslih miševa.
Istraživači su odlučili ciljati gen USAG-1 jer je poznato da inhibiraju dvije signalne molekule poznate kao BMP i Wnt, koje su obje uključene u razvoj zuba. Međutim, budući da ti spojevi također kontroliraju rast širokog spektra drugih organa, njihovo ometanje može proizvesti niz ozbiljnih nuspojava.
Uspjeli su potaknuti rast zuba bez neželjenih učinaka
Tijekom svojih eksperimenata, tim je testirao niz različitih monoklonskih antitijela koja mijenjaju sposobnost USAG-1 u interakciji s BMP i Wnt, iako je nekoliko od njih stvorilo ozbiljne urođene mane. Na kraju su, međutim, pogodili određeno antitijelo koje je spriječilo vezanje gena s BMP, ali nije imalo utjecaja na Wnt.
Čineći to, uspjeli su potaknuti rast zuba bez ikakvih drugih neželjenih učinaka. Na temelju ovoga nalaza, autori zaključuju da USAG-1 sprječava rast zuba vezivanjem za BMP, smanjujući time njegovu aktivnost.
U izjavi je autor studije Katsu Takahashi objasnio kako su "znali da suzbijanje USAG-1 pogoduje rastu zuba. Ono što nismo znali je hoće li to biti dovoljno." Ipak, rezultati njihove studije pokazuju da inhibiranje aktivnosti gena omogućuje dovoljan porast BMP za rast novih zuba.
Tehnika ima predispozicije za uspjeh i na ljudima
Iako ova tehnika nije ni blizu spremna za isprobavanje na ljudima, istraživači su testirali protutijela na pitomim vreticama (feretkama). Te životinje imaju slične zubne obrasce kao i ljudi, i poput nas su difodonti, što znači da imaju skup mliječnih zuba koje kasnije zamjenjuju trajni zubi.
Rezultati su pokazali da je liječenje podjednako djelotvorno i za feretke, s jednom dozom antitijela koja potiče stvaranje cijeloga zuba. To sugerira da bi ova tehnika mogla funkcionirati i na ljudima, iako će, prije nego što se ovo može testirati, trebati prevladati niz sigurnosnih problema.
Za sada istraživači kažu da planiraju ponoviti eksperiment na drugim sisavcima, poput svinja i pasa, piše IFL Science.
