Pred osobe u dobi od 18 do 30 godina postavljena je zadaća kretanja kroz virtualni labirint kako bi se testirala funkcija određenih stanica u mozgu. Rezultati testiranja izdvojili su one s povišenim genetskim rizikom za pojavu Alzheimera, zaključili su njemački neuroznanstvenici. Rezultati bi trebali pomoći u budućim istraživanjima, dijagnozi i liječenju, napisali su u časopisu Science.
Znanstveni tim kojeg je vodio Lukas Kunz iz njemačkog centra za neurodegenerativne bolesti u Bonnu kaže da se skupina s visokim rizikom na drugačiji način kretala kroz virtualni labirint i imala je smanjenu aktivnost stanica u mozgu zaduženih za snalaženje u prostoru.
Rezultati mogu ukazivati na razloge zbog kojih ljudi s tom vrstom demencije imaju teškoća s kretanjem po svijetu. "Naši rezultati mogu pružiti novi temeljni orkvir za pretkliničko istraživanje Alzheimerove bolesti i mogu pružiti neurokognitivno objašnjenje prostorne dezorijentacije u Alzheimerovoj bolesti", napisali su znanstvenici u Science-u.
Promjena u sposobnosti snalaženja u prostoru
Iako geni igraju ulogu u demenciji njihovi su učinci kompleksni uz mnogo nepoznanica. Dr Laura Phipps iz instituta za istraživanje Alzheimera kaže kako je to istraživanje izdvojivši mlade zdrave ljude s povećanim genetskim rizikom pokazalo da kod njih možda već postoji promjena u sposobnosti snalaženja u prostoru.
Ona dodaje da je, iako se ne zna hoće li se kod tih mladih ljudi kasnije razviti bolest, utvrđivanje ranih promjena na mozgu povezanih s genetskim faktorima rizika važno i pomaže znanstvenicima da bolje razumiju zašto su izgledi za pojavu bolesti kod nekih veći.
"Rizici za pojavu Alzheimera su različiti od dobi, genetike do načina života i istraživanje je ključno kako bi se moglo razotkriti kako svaki od tih faktora može pridonijeti riziku osobe za razvoj bolesti."
