Autofagija dolazi od grčkih riječi auto (samo) i phagein (jedenje). Dakle, u prijevodu “jesti samoga sebe”, pri čemu se ponajprije misli na procese samočišćenja i regeneracije. Autofagija se aktivira tijekom posta, no treba paziti na dužinu i vrstu posta, stoga je najbolja metoda posta intervalni post u kojem se posti po 16 sati dnevno. Postoji više vrsti intervalnog posta, no ona najpopularnija je 16:8, odnosno 16 sati posta i 8 sati jedenja. Dosadašnja filozofija “jedite umjereno, ali redovito” pada u vodu jer upravo redovita kratka razdoblja posta su se pokazala ključnima u čišćenju organizma. Razdoblja posta ne usporavaju samo starenje stanica, nego i štite od brojnih civilizacijskih bolesti, uključujući Alzheimerovu bolest i rak. Šesnaest sati se možda čini puno, no raspored obroka i spavanja se može tako iskombinirati da se post može prakticirati i tijekom noći.
Autori knjige, tim od troje stručnjaka iz područja nutricionizma, osobnog razvoja te meditacije, tvrde da je, uz detoksikaciju organizma i prehranu prema vlastitom tipu metabolizma, o čemu možete više pročitati u knjizi, ključno “nahraniti” vlastitu dušu. Kako bismo lakše prebrodili razdoblja posta te izbjegli “jedenje iz utjehe” u knjizi možete pronaći i savjete o očuvanju mentalnog i duševnog zdravlja. Damo li svojoj duši što joj treba i povratimo li izgubljeni osjećaj za sebe i za svoje stvarne potrebe, ovisnosti, poput pušenja, želje za šećerom ili prejedanjem kasno navečer, će nestati same od sebe. Tek tada ćemo biti sposobni slobodno odlučivati kada, što i kako želimo jesti.
13 savjeta kako jednostavno smanjiti šećer u prehrani
1. Napravite čistku: pregledajte zalihe hrane kod kuće i odvojite nezdrave proizvode koji sadrže šećer.
2. Oporavite osjet okusa postupnim “skidanjem” sa šećera.
3. Zaslađena bezalkoholna pića i voćni sokovi nisu prikladni za gašenje žeđi. Samo jedna čaša takvih napitaka može sadržati do osam kockica šećera. Kad ste žedni, pijte vodu koju po želji možete “poboljšati ” s malo limunova soka ili začinskim biljem.
4. Voćni jogurt spravljajte sami od običnog jogurta i ekološki uzgojenog voća.
5. Pijte čaj ili kavu bez šećera.
6. Umjesto zaslađivanja, posegnite za začinima – vanilijom, cimetom ili anisom za slatka, ružmarinom, paprom, čilijem, origanom i sl. za slana jela i napitke.
7. Pri kupnji proizvoda obratite pozornost na podatke o hranjivoj vrijednosti proizvoda na deklaraciji. Tu je navedeno koliko šećera sadržava 100 grama ili 100 mililitara proizvoda. Sve što završava na -oza ili u nazivu ima sirup, zgusnuti i, dakako, šećer, označava dodani šećer (saharozu, glukozu, fruktozu, fruktozni sirup itd.). Pripazite: ekstrakt slada ili maltodekstrin također označavaju šećer, a čest su sastojak gotovih juha, senfa, kečapa i kiselih krastavaca.
8. Birajte proizvode s oznakom “bez dodanog šećera” ili “bez zaslađivača”.
9. Kad osjetite potrebu za slatkim, posegnite za hranom bogatom bjelančevinama poput sira, orašastih plodova, kuhanog jajeta ili za povrćem. Tako ćete izbjeći napadaje žudnje za hranom.
(Foto: Promo)
10. Planirajte vrijeme bez šećera: već nakon tjedan dana bez šećera, osjet okusa se oporavlja i okusi postaju intenzivniji, a žudnja za slatkim nestaje.
11. Zajedno je lakše: pronađite prijatelje ili članove obitelji koji će biti spremni zajedno s vama krenuti u izazov postupnog smanjivanja šećera u prehrani.
12. Uvedite u svoj život intervalni post – dovoljno duge stanke između obroka od koristi su normalizaciji razine inzulina u krvi.
13. Uključite u život meditaciju i vježbe svjesnosti. Oni mogu pomoći pri suzdržavanju od slatkog.
