Dječji kirurg otvoreno: 'Neki problemi češći su kod dječaka, dva stanja posebno'

Reproduktivno zdravlje djece i adolescenata tema je o kojoj se u društvu nedovoljno govori, a često je obavijena nejasnoćama i zabludama. Iako roditelji intuitivno brinu o svakom aspektu dječjeg razvoja, ovaj segment zdravlja ponekad ostaje zanemaren sve dok se ne pojave konkretni problemi. O tome zašto je važno na vrijeme prepoznati simptome, ali i kada je briga suvišna, u podcastu Net.hr-a "Bez uputnice" govorio je specijalist dječje i vaskularne kirurgije Dr.sc. Dino Papeš, dr.med. iz KBC-a Zagreb.

Otkrio je najčešće poteškoće s kojima se susreće u praksi te uputio ključne savjete roditeljima. 

Dr. Papeš ističe kako, na sreću, u Hrvatskoj postoji dobro razvijen sustav preventivnih i sistematskih pregleda koji na vrijeme prepoznaje većinu problema. Ipak, učestalost određenih poteškoća je u porastu, zbog čega je važno da su roditelji informirani, ali i da znaju razlučiti stvarne probleme od bezazlenih stanja.

Najčešći problemi kod dječaka na koje treba obratiti pažnju

Prema riječima dr. Papeša, problemi s reproduktivnim zdravljem statistički su češći kod dječaka, a dva stanja se posebno ističu.

"Kod dječaka su najčešće problemi s testisima koji bi mogli utjecati kasnije na reproduktivno zdravlje i dva stanja se tu ističu. Jedno se primjećuje već u ranijem djetinjstvu, a to je nespušteni testis, dok se kod adolescenata primjećuje problem proširenja vena oko testisa, koji se naziva varikokela", pojašnjava dr. Papeš.

Foto: Net.hr

Nespušteni testis (kriptorhizam) je stanje koje se uočava odmah po rođenju ili u prvoj godini života. Testis se, umjesto u mošnjama, zadržava u trbuhu ili preponi, gdje je viša temperatura štetna za njegov razvoj. Zbog visokog rizika za kasniju neplodnost, pogotovo ako su oba testisa nespuštena, ovaj se problem liječi kirurški, najčešće unutar prve godine života djeteta.

Varikokela, odnosno proširene vene oko testisa, problem je koji se javlja kasnije, tipično u adolescenciji. Zanimljivo je da se gotovo uvijek javlja s lijeve strane, no dr. Papeš upozorava na čestu zabludu: "Ono što je interesantno i što ljudi često misle jest da ako je samo s lijeve strane, ne može oštetiti desni testis, ali to nije tako. Proširene vene na lijevoj strani oštećuju i desni testis i to je najčešći uzrok muške neplodnosti koji mi možemo liječiti i spriječiti." Liječenje je potrebno ako varikokela uzrokuje bolove, dovodi do smanjenja testisa ili ako se analizom sjemene tekućine (spermiogramom) pokaže loš nalaz.

Najveće zablude s kojima se liječnici susreću

U praksi se liječnici često susreću s mitovima i pogrešnim uvjerenjima koja kod roditelja stvaraju nepotrebnu paniku ili, suprotno, lažan osjećaj sigurnosti. Jedna od najčešćih zabluda jest uspoređivanje s tuđim iskustvima.

"Ljudi znaju nekoga tko je imao sličan problem, pa ga nije trebalo liječiti. To ne znači da netko drugi nema isti opseg problema. Neke bolesti ili stanja mogu biti vrlo jednostavna, a kod nekog drugog kompliciranija", naglašava kirurg, te dofaje kako je opasno zaključivati da djetetu ne treba liječenje samo zato što je poznanik s istom dijagnozom prošao bez terapije.

Foto: Net.hr

Druga česta situacija koja brine roditelje jest takozvani mobilni testis. Za razliku od nespuštenog testisa, mobilni testis je onaj koji se normalno nalazi u mošnjama, ali se povremeno, zbog hladnoće ili dodira, povlači prema gore. "To je fiziološki, zaštitni refleks. Takav testis nije ni na koji način oštećen i ne moramo ga liječiti. Taj refleks povlačenja uglavnom slabi s godinama i prestaje do školske dobi", objašnjava dr. Papeš, ističući važnost razlikovanja ovog bezopasnog stanja od pravog problema nespuštenog testisa.

Ključni savjeti za roditelje: 'Ne pretvarajte zdravu djecu u pacijente'

Glavna poruka dr. Papeša roditeljima jest da trebaju imati povjerenja u zdravstveni sustav i ne opterećivati se traženjem bolesti tamo gdje ih nema.

"Djeca su većinom zdrava i ne treba ih pretvarati u pacijente kada to nisu. Treba vjerovati da će javnozdravstveni sustav, školska medicina i pedijatrija primarno prepoznati problem. Kada misle da treba pregled, na taj pregled bi trebalo otići", savjetuje dr. Papeš.

Dodaje i kako roditelji ne bi trebali biti razočarani ako se nakon uputnice specijalistu ispostavi da je s djetetom sve u redu. "Nekad kažu 'nismo ni trebali dolaziti, bezveze su nas slali'. Moguće je da se nekad krivo procijeni, ali bolje je pogriješiti pa da se pokaže da nema ničeg, nego nešto propustiti."

Njegov je savjet roditeljima da paze na redovite sistematske preglede, potiču zdrave životne navike kod djece, otvoreno razgovaraju o promjenama koje donosi pubertet te se, ako se pojave konkretne tegobe, bez panike obrate liječniku.

Cijeli razgovor s dr. Dinom Papešom, te dodatne savjete o zaštiti zdravlja djece i adolescenata možete pogledati u videu na početku članka.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

POGLEDAJTE GALERIJU 

OBRATITE POZORNOST /

Kako prepoznati anksioznost kod djece? Ovih 30 znakova roditelji ne smiju ignorirati

POGLEDAJTE VIDEO Psihologinje otvoreno o ADHD-u i autizmu kod odraslih: 'Svi imamo potrebu znati tko smo'