Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Prehrambena industrija ne želi da o ovome razmišljate

Jednom kad naučite kako industrijski prerađena hrana utječe na tijelo i um, bit će vam lakše okrenuti leđa zamamnom mirisu čipsa i pomfrita ili grickanju slatkiša. Donosimo devet dobrih razloga zbog kojih biste trebali jesti cjelovitu, a ne prerađenu hranu.

1. Prerađena hrana stvara jaku ovisnost

Tijelo prerađuje cjelovitu hranu drugačije nego rafiniranu i prerađenu. Takva hrana obično previše stimulira proizvodnju dopamina, neurotransmitera odgovornog za osjećaj zadovoljstva, zbog čega neprestano žudimo za lošom hranom. Ovo u konačnici dovodi do pretilosti i zdravstvenih problema koje ona uzrokuje.

2. Fosfati su čest sastojak prerađene hrane

Prerađena hrana često sadrži fosfate, koji uništavaju organe i kosti. Fosfatni aditivi dodaju se u hranu jer pojačavaju okus i teksturu te produžuju rok trajanja. Za iste aditive se zna da uzrokuju zdravstvene probleme, poput ubrzanog starenja, propadanja bubrega i slabljenja kostiju, prema mišljenju stručnjaka iz američkog Rodale Institutea.

3. Svježa hrana je jeftinija od prerađene

Osobe ovisne o brzoj hrani često tvrde da su svježe i zdrave namirnice preskupe. No, prema brojnim istraživanjima i procjenama, cjelovita hrana koju ćete sami pripremiti jeftinija je po porciji od nezdravih, obrađenih ekvivalenata. Dakle, hrana puna kemijskih spojeva zapravo je skuplja. Jednostavno niste navikli kuhati i nisu vam poznate cijene sirove hrane.

4. Prerađena hrana izaziva kronične upale

Jedan od vodećih uzročnika kroničnih bolesti su upale. A brojne studije pokazuju da su rafinirani šećer, industrijski osiromašeno brašno, rafinirana biljna ulja, kao i mnogi drugi sastojci prerađene hrane odgovorni za ove upalne epidemije. Dakle, sljedeći put kad vaše tijelo poželi čokoladne bombone ili krekere od sira, uzmite u obzir činjenicu da su bolesti srca, demencija, neurološki problemi, zatajenja dišnih putova i rak povezani s kroničnom upalama čiji je uzročnik potrošnja prerađene hrane.

5. Prerađena hrana uništava probavu

Iz te su hrane uklonjena prirodna vlakna, enzimi, vitamini i druge hranjive tvari, pa prerađena hrana može poremetiti normalnu probavu. Česta konzumacija takve hrane može izbaciti iz ravnoteže ​​unutarnji ekosustav tako što će onemogućiti život korisnim bakterijama i povećati rizik od infekcije. Dakle, gumeni slatkiši i komad kupljene torte napravljene od margarina, prerađenog šećera i brašna te aditiva zapravo su otrovi za probavni sustav.

6. Prerađena hrana nije dobra ni za mozak

Česta zbunjenost, loša koncentracija i problemi s razmišljanjem znaju biti povezani s lošom prehranom. Nedavna studija sa Sveučilišta Oxford ukazuje na ovu vezu. Uočeno je da prerađena hrana ima veze s ljutnjom i nervozom. Hranjivim tvarima bogata cjelovita hrana, s druge strane, može poboljšati raspoloženje, održati razinu potrebne energije te rezultirati smirenošću.

7. Prerađena hrana često sadrži GMO

Osnovni sastojci prerađene hrane nastali su u laboratoriju, a ne u prirodi. Genetski modificirani organizmi (GMO), koji su povezani s neplodnošću, oštećenjem organa, gastrointestinalnim poremećajima i rakom, često su sastojak prerađene hrane. Česta konzumacija tih otrova dovodi do debljanja, kiselosti organizma, a može čak i trajno promijeniti sastav i funkciju crijevne flore.

8. Prerađena hrana puna je pesticida

Kako bi učinkovito uzgajali GMO, poljoprivrednici moraju upotrebljavati glifosate, te druge pesticide i herbicide, od kojih mnogi završavaju u finalnom proizvodu. Prema podacima prikupljenima u Institutu Rodale, samo žitarice sadržavaju ostatke do 70 različitih vrsta pesticida, uključujući i ​​kemikalije koje se koriste kod skladištenja.

9. Prerađena hrana nije hrana

Ponudite hrenovku zdravoj mački i budite uvjereni da joj se ona neće obradovati. Naime, jedan od načina na koji možete procijeniti prehrambene vrijednosti hrane je vidjeti kako životinje, bakterije i gljivice reagiraju na nju. Prava, prirodna hrana trune i na njoj rastu gljivice, dok ‘lažna’, prerađena hrana ostaje gotovo jednaka bez obzira na starost. Prerađena hrana je u svojoj biti sintetička, a prehrambena industrija koja je proizvodi priznaje da je za proizvodnju potrebno dosta izmjena kako bi se dobio ‘prirodan’ okus.

Povratak na Net.hr