'Kad smo mladi mislimo da smo nepobjedivi, ali to je netočno', kaže dr. Georges Benjamin, izvršni direktor American Public Health Associationa. Što učiniti kako biste odgodili ili spriječili zdravstvene probleme?
I zaista, bolesti koje obično povezujemo s ljudima u 60-ima i 70-ima pogađaju one koji su jedno, dva ili čak i tri desetljeća mlađi. Za to je zaslužna i sve ranija dijagnostika, ali i životni stil koji uključuje nekvalitetnu prehranu i nekretanje.
Na koje bolesti treba pripaziti i u mlađim danima?
Melanom
Dob u kojoj se najčešće dijagnosticira: 50 i više. Ali može se pojaviti i u kasnoj tinejdžerskoj dobi i ranim 20-ima.
Što možemo napraviti Nipošto ne posjećujte solarije, jer čak i povremeni odlazak može utrostručiti šanse za dobivanje melanoma, stoji u upozorenju Cancer Epidemiology, Biomarkers & Prevention. Ne izlažite se predugo jakom sunčevom zračenju, posebno ne bez zaštite. Između 10 i 14 sati sati izbjegavajte izlaganje UV zrakama. Sunčajte se pažljivo. Najvažnije je da ne izgorite, čak ni blago.
Osteoporoza
Dob u kojoj se najčešće dijagnosticira: 65 i više. Ali može se pojaviti i kod 50-godišnjaka.
Što možemo napraviti Hranite se kvalitetno, osiguravajući organizmu dovoljno kalcija i vitamina D. Vitamin D uglavnom se dobiva izlaganjem suncu, ali to ne znači da zbog toga trebate riskirati razvoj melanoma. I 15 minuta dnevno dovoljno je za stvaranje potrebne količine vitamina D. Iznimno je važno kretanje i vježbanje jer aktivnost jača kosti. Pušenje i alkohol su otrov za kosti. Zato nemojte pušiti, a pijte maksimalno jednu ili dvije čaše alkoholnog pića na dan. Izbjegavajte i cole jer su pune fosforne kiseline zbog koje gubimo kalcij.
Moždani udar
Dob u kojoj najčešće napada: 65 i više. Ali može se pojaviti i kod onih u 20-ima ili 30-ima.
Što možemo napraviti Ako pušite, makar i povremeno, vrijeme je da prekinete s ovom lošom navikom. Naime, pušenje udvostručuje šanse za moždani udar. I zdravstveni problemi kao što su visok krvni tlak, dijabetes, pretilost i visok kolesterol faktori su rizika. "Bolesti koje povećavaju rizik treba liječiti rano i držati ih pod kontrolom", objašnjava dr. Shazam Husar, voditelj Cleveland Clinic Stroke Program. Dr. Husar preporučuje i smanjenje unosa soli i transmasnih kiselina. Dobro je jesti ribu dva puta tjedno i redovito vježbati. 'Čak i ako samo hodate 30 minuta na dan, i to može smanjiti rizik', kazao je.
Rak dojke
Dob u kojoj se najčešće dijagnosticira: 45 i više. Ali može se pojaviti i u tinejdžerskim godinama.
Što možemo napraviti Za većinu žena redovna tjelovježba, vitka linija i jedna čaša vina na dan može smanjiti rizik od razvoja raka dojke. Međutim, ako postoji nasljedna sklonost, važno je krenuti što ranije na kontrolne preglede.
Alzheimerova bolest
Dob u kojoj se najčešće dijagnosticira: 65 i više. Ali može se pojaviti i u 40-im.
Što možemo napraviti Ne zaboravite na rad mentalnog mišića! Ako su tijelo i um u dobroj kondiciji, smanjit ćete šanse za razvoj demencije. Korištenje dijelova mozga koje rijetko upotrebljavate – učenje novog jezika ili sviranje nekog instrumenta – pomoći će u borbi protiv kognitivnih propadanja. A što je dobro za srce, dobro je i za mozak. Zato je važno održavanje niske razine kolesterola, kontroliranje krvnog tlaka i fizička kondicija.
Dijabetes tipa 2
Dob u kojoj se najčešće dijagnosticira: 40-e i 50-e. Ali može se pojaviti i u djetinjstvu.
Što možemo napraviti Ovdje je hrana lijek. 'Sve više mladih ljudi koji boluju od dijabetesa tipa 2 u velikoj mjeri posljedica je načina prehrane i sjedilačkog načina života', kaže dr. Michelle F. Magee iz američkog instituta za dijabetes MedStar. Većina oboljelih ima prekomjernu težinu, a višak težine – pogotovo oko struka – povećava rizik. Pazite da unosite hranu s niskim glikemijskim indeksom, dakle onu koja ne uzrokuje nagli skok šećera te onu s više vlakana. Čuvajte se hrane s nitratima. Naime, studija iz 2009. ukazala je na vezu između bolesti i izloženosti nitratima, nitritima i nitrozaminima u prerađenoj hrani i konzervansima.
Giht
Dob u kojoj se najčešće dijagnosticira: 50-e i 60-e. Ali može se pojaviti i u 30-ima.
Što možemo napraviti Iako je giht čest kod starijih, danas je sve češći u 30-ima. Važno je zato umjereno koristiti alkohol i paziti na tjelesnu težinu. 'Pretilost i alkohol glavni su krivci što mlađe odrasle osobe dobiju giht. Međutim, i brzo mršavljenje kod crash dijeta također dovodi do povišene razine mokraćne kiseline, što uzrokuje napade', kaže dr. Robert E. Harris, iz američke udruge za borbu protiv artritisa.
