U emisiji Dijagnoza 101 Radija 101 ugostili su prof. dr. Ivana Drinkovića s Medicinskog fakulteta u Zagrebu, specijalista radiologa i predsjednika Hrvatskog senološkog društva, koji je komentirao nove preporuke američkih stručnjaka o potrebi odlaska na mamografiju i vrlo negativno mišljenje o mamografiji objavljeno u Glasu Koncila.
Naime, nove smjernice potiču žene mlađe od 50 i starije od 75 da ne odlaze na mamografske pretrage jer im se, navodno, tako samo povećava rizik od lažnih dijagnoza i mogućnost obolijevanja zbog nepotrebnog zračenja. Međutim, samo nekoliko dana nakon ove objave većina američkih stručnjaka, kao i 70% žena u dobi od 40 do 50 godina shvatilo je da je riječ prije svega o komercijalnoj uputi i potvrdilo da će i dalje odlaziti/pozivati na mamografiju.
SAD je ekonomski vrlo osviještena zemlja, njihov predsjednik Obama dao je prijedlog restrikcija troškova, a mamografija je skupa i milijarde se troše za preventivne preglede. Komisija je zato prije svega razmišljala o uštedama tj. napravila kompromis između zdravlja i troškova.Mamografija je dosad širom svijeta omogućila ranu dijagnozu tumora, pa se primjerice u SAD-u, gdje žene od 40 do 70 godina jednom godišnje odlaze na mamografiju, veličina pronađenog tumora kreće oko 17 mm, a u Švedskoj, gdje je pokrivenost ovim preventivnim pregledom 90 posto žena, 12 mm.
To je iznimno bitno, istaknuo je dr. Drinković, jer je tumor manji od 1 cm gotovo potpuno izlječiv, a smanjivanje veličine pronađenog tumora povećava preživljavanje u roku od pet godina.
Zašto su onda upućene nove smjernice? Dr. Drinković je naveo par stvari koje su prevagnule kod davanja ovih smjernica. Prvo, SAD je ekonomski vrlo osviještena zemlja, njihov predsjednik Obama dao je prijedlog restrikcija troškova, a mamografija je skupa i milijarde se troše za preventivne preglede. Komisija je zato prije svega razmišljala o uštedama tj. napravila kompromis između zdravlja i troškova.
"Njihova logika bila je recimo to ovakva: Ako se na mamografiju svake 2. godine šalju žene u dobi od 40 do 50 godina broj smrtnosti se ne mijenja. No ako žene u ovoj dobnoj skupini odlaze na mamografiju svake godine tada se smrtnost reducirana za 18 posto. U SAD-u godišnje dijagnosticiraju 200. 000 tisuća oboljelih pa ovih 18 posto nije puno, a trošak je trostruki," rekao je dr. Drinković.
Na pitanje voditeljice što misli o vrlo negativnim komentarima usmjerenim protiv mamografije u Glasu koncila gdje misle da je mamografija štetna dr. Drinković je rekao: "Po čemu je Glas koncila kompetentnija od Glasa Slavonije? Oni nisu kompetentni."
Mamografija se provodi više od 30 godina, nastavio je, a zračenje je danas daleko manje nego na početku. Istina doze su veće nego kod snimanja pluća.
"Mamografija je najbolja raspoloživa metoda. Ja bih žene najradije poslao na magnetsku rezonancu MR no ona košta 2.200 kn i traje 45 minuta što je skupo i traje dugo," zaključio je dr. Drinković komentiraju najbolje metode pretrage.Je li mamografija maltretiranje dojke i zašto se pritišće? Dojka se tijekom pregleda pritisne s 10 do 15 kilograma no kad legnemo na plaži na prsa pritisak je sličan. Pritiskanjem se smanji debljina dojke, a ako se smanji 1 do 2 cm redukcija zračenja je 60 posto, a dobije se i bolji prikaz.
Dr. Drinković se slaže da mamografija ima smisla nakon 40-e godine. Zašto ne ranije? Mlade žene imaju puno žljezdanog tkiva, ono je jako gusto i dobivena slika nije pouzdana. Žljezdano tkivo smanjuje se u dojkama nakon 40-e gdje se kod 215 snimljenih žena nađe 1 karcinom, porastom dobne skupine raste i broj pronađenih tumora.
Mamografija je nepobitno korisna? Što je s lažnim uzbunama Screening mamografija apsolutno je potrebna, istaknuo je profesor, jer je vrijedno otkriti i 5 karcinoma. A osim života same žene spašavaju se i ukućani jer uz oboljelu ženu u kući svi u obitelji su disfunkcionalni.
Pouzdane studije pokazuju, poput one iz SAD- a s 800.000 žena da mamografija smanjuje smrtnost za 30 posto, a redovito kontroliranje i za 50 posto, jer je pronađeni tumor tad manji od 1 cm. U skupini žena koje ne odlaze na redovitu kontrolu tumor se otkriva kasnije pa je i smrtnost veća.
Karcinomi se prije otkrivaju nego prije 30 god - tad smo redovito nailazili na tumore od 4 cm, a dana se krećemo oko 5 mm. Uvijek je bolje i lažna uzbuna nego doći s metastazom.
Danas nema pipanja tumora, on je kad ga dijagnosticiramo ispod 2 cm i teško se pipa jer je milimetarskih dimenzija. Tako se izbjegavaju kirurški zahvati uklanjanja dojke i kemoterapija.
Nažalost Hrvatska je nositeljica grozne titule jer je 1. u Europi po smrtnosti od raka dojke. Kako bi to objasnio? Dr. Drinković je istaknuo niz faktora poput povećanog stresa, kasnijeg rađanja, velikog broja žena koje puše i piju kao i ratna zbivanja koja su ostavila posljedice. "U jednom trenutku primijetio sam veći broj oboljelih kod udovica branitelja, i kod žena koje su dolazile iz bihaćkog kantona - to je dakako moj osjećaj, nije znanstveno dokazno."
Tumor manji od 1 cm gotovo je potpuno izlječiv, a smanjivanje veličine pronađenog tumora povećava se preživljavanje u roku od 5 godina.Postoje li neke bolje metode dijagnosticiranja? Svaki karcinom počinje u kanalićima stanica gdje rastu i stvaraju mikrokalcifikate, a mamogram otkriva karcinom baš tu u kanaliću dok se tek počinje razvijati. Isto se može postići i s magnetskom rezonancom ali ultrazvukom ne.
Mamografija nije idealna ali je jeftina i brza što je odlično za probir. UZ bez mamografije nema smisla, smatra dr. Drinković, jer se mamogramom vidi tumor u ranijoj fazi. Ako čekamo da naraste na 1,5 cm karcinom je često već metastazirao. A ako se tumor ne otkrije u prevenciji, liječenje košta više.
"Ja bih žene najradije poslao na magnetsku rezonancu MR no ona košta 2.200 kn i traje 45 minuta što je skupo i traje dugo," zaključio je.
Tijelo pamti svako zračenje kojem je izloženo. Trebaju li nas brinuti neki nepotrebniji tretmani? Prevencija bolesti je bitna ali ne treba zaboraviti ni da tijelo pamti svako zračenje. Ljudi se često nepotrebno izlažu zračenju - npr. kod stomatologa što se može izbjeći, ali izbjegavati mamografiju je nepotrebno jer uvijek treba odvagnuti što se dobiva. Dr. Drinković ističe da su u SAD- u svoju cjelokupnu populaciju ozračili s CT-om više nego da je na teritorij iste države pala atomska bomba.
"Na 100.000 karcinoma jedan je možda uzrokovan zračenjem, da, ali i ta žena ide na pretrage i tumor će se sanirati na vrijeme. Slično je s automobilima, i oni zagađuju i izazivaju rak pa se vozimo."
