Ovaj tjedan u Hrvatskoj se obilježava Svjetski i Europski tjedan novca. Riječ je o inicijativi koja bi nas trebala potaknuti da ozbiljnije razmislimo o tome koliko znamo upravljati svojim financijama. HANFA, Ministarstvo financija i HNB kroz razne radionice i predavanja pokušavaju približiti građanima, pogotovo djeci i mladima, kako pametno raspolagati novcem.
Ali gdje smo zapravo kad je financijska pismenost u pitanju?
Prema istraživanju HANFA-e iz 2023., prosječan Hrvat ima 12,3 boda od mogućih 20. Prosjek EU je 13 bodova. Drugim riječima – nismo na dnu, ali i dalje zaostajemo. Jasno je da svi ovi edukativni programi imaju smisla, ali podaci pokazuju da ima još puno prostora za napredak. Posebno kad govorimo o stvarnim navikama i ponašanju prema novcu.
Kad je u pitanju financijska pismenost, većina zna osnove, ali gubi se kad stvari postanu složenije
Istraživanje pokazuje da znamo prepoznati osnovne financijske pojmove – inflaciju, kamate, ulaganje „na više strana“. Tu solidno stojimo – prosjek je 4,6 bodova od maksimalnih 7.
Problem nastaje kad dođemo do konkretnih financijskih proizvoda. Kad treba objasniti kako funkcioniraju mirovinski fondovi ili tržište kapitala, rezultati padaju. Najlošije prolaze mladi i ljudi s nižim obrazovanjem. To jasno pokazuje kome bi trebalo posvetiti dodatnu pažnju kad se organiziraju edukacije.
Financijska ponašanja pokazuju nedostatak navika štednje i ulaganja
Kada se analiziraju konkretna financijska ponašanja građana, prosječna ocjena je 4,4 od 9 bodova. Iako većina ispitanika prati vlastite troškove, čak 30% nema nikakvu financijsku pričuvu ni štednju.
Štoviše, vrlo mali postotak građana ulaže u financijske proizvode koji bi dugoročno mogli poboljšati njihovu financijsku situaciju. Najčešći oblici štednje i dalje su oročeni depoziti i klasični štedni računi, dok su ulaganja u dionice, investicijske fondove ili druge oblike ulaganja gotovo zanemariva.
Pozitivan stav, ali bez konkretnih poteza
Kad se ljude pita što misle o upravljanju novcem, tu smo optimistični. Prosječna ocjena je 3,3 od 4 boda. Svi kažu da im je važna štednja i planiranje. Međutim, pozitivan stav ne prati uvijek znanje i konkretna financijska ponašanja. Bez razumijevanja financijskih proizvoda i instrumenata, teško je taj stav pretvoriti u stvarne koristi.
Najmlađi daju nadu – djeca znaju bolje nego što bismo očekivali
Dobra vijest dolazi od najmlađih. Prema istraživanju iz 2024., učenici osnovnih škola u prosjeku točno odgovore na 70% pitanja vezanih uz financije. Jasno im je što znači štednja, kako pametno trošiti i koliko novac vrijedi.
Ovo je dobar pokazatelj koliko je važno što se financijska edukacija uvodi već u osnovne škole. Ako djeca nauče upravljati novcem od malih nogu, dugoročno će cijelo društvo biti financijski pismenije.
No, istraživanje također naglašava potrebu za nastavkom rada s mladima, budući da im je još uvijek slabije razumijevanje složenijih financijskih koncepata poput kamata i budžetiranja. Sustavna edukacija, započeta već u osnovnoškolskom obrazovanju, ključna je za dugoročno podizanje razine financijske pismenosti u Hrvatskoj.
POGLEDAJTE VIDEO: Guverner HNB-a u velikom intervju za RTL Danas o projekcijama za iduću godinu
