Po bizantskoj tradiciji grkokatolici i pravoslavci počinju korizmu Čistim ponedjeljkom, a Čistom srijedom dio rimokatolika i protestanata po rimskoj; dio rimokatolika, pak, počinje korizmu tek Čistom nedjeljom.
Uskrs je uvijek nedjeljom. Koja će to nedjelja biti, u zapadnoj se predaji određuje prema gregorijanskom, a u istočnoj prema julijanskom i židovskom kalendaru. Računali ovako ili onako, ove se godine račun poklapa te je rezultat jedinstven: 20. travnja. Svem je kršćanstvu zajedničko i to što se u preduskrsno vrijeme obilježava četrdesetodnevni post, Isusovo povlačenje u pustinju nakon kojeg slijedi slavni ulazak u Jeruzalem.
To se razdoblje naziva Veliki i časni post, uskrsni post, preduskrsni post, četrdesetnica, korizma... Kakogod da se zove, po definiciji traje 40 dana. Kod grkokatolika i pravoslavaca počinje Čistim ponedjeljkom, a kod najvećeg dijela rimokatolika i protestanata - Čistom srijedom. Ambrozijanski ritual Katoličke crkve otvara još jednu mogućnost: početak korizme u nedjelju, šestu prije Uskrsa, Čistu nedjelju. Pa, je li doista moguće da 40 dana prije neke nedjelje može biti bilo ponedjeljak ili srijeda ili nedjelja?
Zašto korizma traje 40 dana
Je li četrdeset uvijek četrdeset te tko je kako prebrojao i što je uopće brojao? Doista, preduskrsno razdoblje nije definirano samo brojem dana koje je Isus proveo u pustinji, nego i njihovim rasporedom u crkvenim kalendarima što je redovito povezano s liturgijskim odredbama i drugim propisima.
Kao što je Uskrs pomična svetkovina, blagdan kojem datum nije stalan, tako su pomični svi blagdani povezani uz Uskrs, tj. svi dani preduskrsnog i uskrsnog vremena. Slično tome, pomične su i druge svetkovine koje se prema propisu obilježavaju uvijek nedjeljom, kao što je nedjelja Krista Kralja ili adventske nedjelje.
Početak korizme, dakle, ovisi o dva kriterija, prvo – o datumu Uskrsa i drugo - o načinu na koji se u praksu prevodi Isusovo biblijsko povlačenje u pustinju. Sve u svemu, nije broj samo broj: ovisi i o onome tko broji.
Predaje kršćanskog istoka
U istočnoj tradiciji, najčešći je naziv za korizmu Veliki i časni post ili Uskrsni/Vaskrsni post. Posebno su obilježje istočne predaje, koju slijede grkokatolici i pravoslavci, dva pripremna tjedna: mesopusni, koji završava Mesopusnom nedjeljom, i siropusni, koji završava Siropusnom nedjeljom. U ta dva tjedna pripreme polako se prestaju jesti meso i riba, a potom i sve namirnice koje sadrže životinjske masnoće.
Nakon Siropusne nedjelje, 46 dana prije Uskrsa, dolazi prvi dan Velikog i časnog posta - Čisti ponedjeljak. Toga je dana kod grkokatolika propisan strogi post i nemrs. Kod pravoslavaca trodnevlje do srijede čini trimirje – trodnevni post obilježen potpunim uzdržavanjem od hrane. Uz ove upute o dvotjednoj pripremi za korizmu, koja se tiče prehrane, pravoslavlje liturgijski propisuje pet uvodnih nedjelja kao pripravu za Veliki i časni post.
Zgodno je ovdje napomenuti kako suvremeni katolički propisi doista propisuju post i nemrs (smanjeno uzimanje hrane uz potpuno uzdržavanje od mesa toplokrvnih životinja) za dva dana u godini, na Čistu srijedu i na Veliki petak. Pravoslavni propisi vjernicima laicima uopće ne propisuju post, nego ga samo preporučuju; propisi se odnose na monahe.
Zapadni kršćanski obredi
U Milanu, lombardskoj prijestolnici, ne vode se rimskim pravilom. Rimokatolička crkva nasljeduje još jedan običaj – ambrozijanski. U tom obredniku posljednji je dan korizme srijeda prije Velikog četvrtka. Brojeći unatrag 40 dana, dođe se do nedjelje nakon Pepelnice, tj. do šeste nedjelje prije Uskrsa i ta je nedjelja početak korizme. Treba također imati u vidu kako ta nedjelja, opet prema drevnom običaju, ne počinje u ponoć, nego uvečer prethodnog dana: tako računajući, doista se dobije četrdesetodnevno razdoblje. Svaki mjesni biskup može u svojoj dijecezi odrediti koje će se pravilo primijeniti, a Milanska nadbiskupija predajom nasljeduje pravila svetog Ambrozija, crkvenog oca i milanskog biskupa iz 4. stoljeća.
Ima Katolička crkva još jedan pristup. Taj je, kad se u doba Henrika VIII. 1543. odvojila, zadržala Anglikanska crkva (Church of England). Prema tom obredu korizma počinje na Pepelnicu, traje 40 dana i završava na Cvjetnicu. Sve su nedjelje u tom ritualu, dakle, korizmeni dani. Cvjetnicom završava korizma i počinje Veliki tjedan – kod anglikanaca Sveti tjedan (Holy Week) u kojem završno trodnevlje čini Veličanstveni četvrtak (Maundy Thurstday), Dobri petak (Good Friday) i Uskrsni preddan ilitiga Preduskrsni dan (Easter Eve). Preostale protestantske crkve i denominacije počinju korizmu na Pepelnicu, a posebnim odredbama određuje koji su dani između Pepelnice i Uskrsa korizmeni.
Već spomenuti rimski običaj tumači se na dva načina. Prema jednom, korizma traje od Pepelnice do Cvjetnice, a potom slijedi Veliki tjedan. Prema drugom tumačenju, korizmeni su dani od Pepelnice do Velike subote, izuzevši nedjelje. Na to da nedjelje jesu korizmeni dani upućuje njihov naziv korizmene nedjelje: Čista, Pačista, Bezimena, Sredoposna, Gluha, Cvjetna (Cvjetnica). Sredoposna znači sredinu: no pri tome treba uzeti u obzir kako je naziv nastao prema ambrozijanskom obredu: u tom slučaju, doista je polovica dana korizme prije, a polovica nakon te nedjelje.
Čemu služi korizma
Sve kršćanske crkve i denominacije uglavnom ističu kako post nije ni glavni cilj korizme ni jedini korizmeni postupak. Navode se i druga odricanja od onog što odvraća od zdravog kršćanskog života i navodi na spasotvorno povezivanje sa zajednicom, baš kao što ističe papa Franjo u korizmenoj poruci Kročimo skupa u nadi: ''Hoditi zajedno, sinodalnost, to je poziv Crkve. Kršćani su pozvani putovati zajedno, nikada kao putnici osamljenici. Duh Sveti nas gura da izađemo iz sebe, da idemo prema Bogu i prema braći, a da se nikada ne zatvaramo u sebe. Hoditi zajedno znači biti tkalac jedinstva, polazeći od zajedničkog dostojanstva djece Božje (v. Gal 3,26-28). To znači nastaviti rame uz rame, bez gaženja ili nadvladavanja drugoga, bez gajenja zavisti ili licemjerja, bez dopuštanja da itko putem zaostane ili da se osjeća isključenim. Idemo u istom smjeru, prema istom cilju, slušajući jedni druge s ljubavlju i strpljenjem.''
Pa ipak, najčešće stranice religijske provenijencije, poput bilo muških ili ženskih modnih i rekreativnosportskih magazina, donose upute o uzdržavanju od hrane. A glavna tema razgovora ovih dana bit će - čega se odričeš u korizmi. Sasvim suprotno biblijskoj uputi ''I kad postite, ne budite smrknuti kao licemjeri. Izobličuju lica da pokažu ljudima kako poste. Zaista, kažem vam, primili su svoju plaću. Ti, naprotiv, kad postiš, pomaži glavu i umij lice da ne zapaze ljudi kako postiš, nego Otac tvoj, koji je u skrovitosti. I Otac tvoj, koji vidi u skrovitosti, uzvratit će ti." (Mt. 6, 16-18)
POGLEDAJTE GALERIJU
POGLEDAJTE VIDEO Za vrijeme blagdana potrošili smo 14 posto više nego lani: 'Odričem se svega, ovo je korizma prije korizme'
