Zdravstveni stručnjaci savjetuju: Dodajte jedan sastojak u užinu i djeca će jesti više povrća
Iako proces usvajanja zdravih navika zahtijeva strpljenje i kreativnost, primjena ovih strategija može značajno doprinijeti uspostavljanju uravnotežene prehrane za cijelu obitelj
Suočavanje s dječjim odbijanjem povrća čest je izazov za roditelje. U izboru između povrća i slatkiša, djeca često preferiraju potonje. Zabrinjavajući statistički podaci potvrđuju da je riječ o globalnom problemu - istraživanja ukazuju da čak 93 posto djece ne konzumira preporučene dnevne količine povrća, što može imati dugoročne posljedice na njihovo zdravlje.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) preporučuje dnevni unos od 400 grama voća i povrća s ciljem smanjenja rizika od kardiovaskularnih bolesti i moždanog udara. Stručnjaci predlažu jednostavno i učinkovito rješenje koje školsku užinu može transformirati u nutritivno vrijedan obrok prihvatljiv djeci, piše Mirror.
Značaj umaka u prihvaćanju povrća
Rješenje leži u jednostavnom dodatku: posluživanju sirovog povrća s odgovarajućim umakom. Prema preporuci britanske Nacionalne zdravstvene službe (NHS), dodatak poput humusa ili drugog sličnog umaka može značajno povećati vjerojatnost da će djeca konzumirati povrće poput mrkve, krastavca ili paprike u sklopu školskog obroka. Ovaj savjet objavljen je na stranici NHS-a Better Health kao dio smjernica za zdraviju školsku prehranu.
Znanstvena istraživanja potvrđuju ovu tezu, pokazujući da djeca iskazuju dvostruko veću sklonost povrću kada je posluženo s umakom.
Jedna studija je utvrdila da je umak s okusom pizze bio posebno popularan među djecom. Objašnjenje leži u činjenici da umaci mogu ublažiti ili prikriti gorak okus određenih vrsta povrća, čineći ih prihvatljivijima za dječje okusne pupoljke. Dodatno, proces umakanja hrane predstavlja interaktivnu i stimulativnu aktivnost koja može potaknuti djecu na konzumaciju.
Strategije za poticanje unosa povrća
Iako je posluživanje umaka učinkovita metoda, stručnjaci ističu važnost sveobuhvatnog i kreativnog pristupa u razvijanju zdravih prehrambenih navika. Ako dijete odbija sirovo povrće čak i uz umak, alternativno rješenje je integracija povrća u druga jela. Primjerice, lisnato zeleno povrće neutralnog okusa, poput blitve ili špinata, može se termički obraditi i dodati u voćni smoothie, čime se njegov okus maskira.
Dokazano učinkovita metoda je i uključivanje djece u proces nabave i pripreme hrane. Preporučuje se povesti djecu na tržnicu i omogućiti im da samostalno odaberu povrće. U kućnom okruženju, djeci se mogu dodijeliti zadaci primjereni njihovoj dobi, kao što je pranje povrća ili miješanje sastojaka. Djeca koja sudjeluju u pripremi obroka sklonija su kušati hranu u čijem su stvaranju sudjelovala. Uzgoj vlastitog povrća, čak i u manjem opsegu poput onog na balkonu, može dodatno potaknuti interes djece i stvoriti pozitivan odnos prema konzumaciji plodova vlastitog truda.
Istraživanje njemačkih psihologa pokazalo je da dvadesetominutna priča o nutritivnim svojstvima voća i povrća, prezentirana na djeci primjeren način, može značajno povećati njihov interes. U navedenoj studiji, 80 posto djece koja su sudjelovala u takvoj aktivnosti kasnije je češće biralo voće i povrće. Konačno, ključnu ulogu ima primjer roditelja. Djeca koja promatraju roditelje kako redovito i s užitkom konzumiraju raznoliko povrće imaju veću vjerojatnost da će i sama usvojiti takve prehrambene navike.
POGLEDAJTE GALERIJU
POGLEDAJTE VIDEO: Fakultet u Zagrebu pod mjerama zbog opasne bakterije: 'Nadam se da su sve riješili'
EP RUKOMET