No to je sve iluzija. Savršeno simetrična lica bila bi nam uznemirujuća, a i čitav kozmos teži kaosu. Načelo entropije kaže točno to – vjetar može malo pomalo raznijeti vašu kulu od pijeska na plaži, ali će uvijek od tog pijeska napraviti neuglednu hrpicu. Nikad, ali baš nikad neće zrno po zrno nanijeti u oblik pješčanog dvorca.
Entropija je prisutna i u našim životima - savršeno "uređenu bananu" pretvorit ćete u energiju, vodu, CO2, vodu... I da, i palma koja je stvarala bananu je stvorila puno više kaosa nego što je uredila elemente u šećer, vlakna i ostale sastojke najraširenije voćke.
Ili da pojednostavimo – samo pogledajte lijepo uređene namirnice i stvari na policama i ono što od njih ostane nanon što ih iskoristimo: kaos na odlagalištima otpada ili WC-u.
Kaos nas čini boljima
A prema knjizi "Savršeni nered: skrivene dobrobiti kaosa" Erica Abrahamson i Davida Freedmena, nered je i odlika pametnik ljudi.
"Nered nije odsustvo reda. Neuredan stol može biti krajnje učinkovit jer su hitniji zadaci bliže korisniku, dok su one stvari koje se može neopasno ignorirati zakopane van dohvata ruke" pišu dvojica psihologa.
I egonomska istraživanja dr. sci. Kathleen Vohs pokazuju kako neuredno okruženje potiče kreativnost. Primjerice, ispitanici koji su u neurednoj sobi trebali naći nove upotrebe za ping-pong lopticu iznalazili su daleko maštovitija rješenja. "Kaotično okruženje potiče nekonvencionalno razmišljanje, daleko od ustaljenog " zaključila je dr.sci. Vohn.
