Patuljasti planet Ceres, odnosno najveći asteroid između Marsa i Jupitera, dugo je smatran tek običnom golom stijenom. No, Ceres je počeo privlačiti pažnju i izazivati znatiželju znanstvenika kada je 2018. godine NASA-ina letjelica Dawn prikupila nove podatke o tom, tek 1000 kilometara u promjeru, velikom asteroidu.
Tada se NASA-in Dawn približio Ceresu na samo 35 kilometara udaljenosti pokušavajući "dokučiti" zašto mu je površina neobično bijela. Zahvaljujući kvalitetnijim snimkama, znanstvenici su shvatili da tajna krije u slojevima natrijevog karbonata, odnosno da je tamošnji stvrdnuti pokrov soli morao preostati nakon izbijanja većih količina tekućine na površinu i njihovog isparavanja.
Ispod površine golemi rezerovar vode zasićene solima
No, tajnom je i dalje ostalo odakle ta tekućina dolazi. NASA je objavila kako je tajna sada razriješena nakon istodobne objave rezultata istraživanja u znanstvenim časopisima Nature Astronomy, Nature Geoscience i Nature Communications očetkom ovoga tjedna.
Iako masa Ceresa iznosi tek četiri posto mase Mjeseca, taj patuljasti planet u sebi sažima cijelu trećinu mase asteroidnog pojasa i s otprilike 1000 kilometara u promjeru dovoljno je masivan za gravitaciju koja je dovela do njegovog kuglastog oblika. Proučavanjem tih gravitacijskih specifičnosti, znanstvenici su otkrili da Ceres zapravo na svojoj dubini od 40-tak kilometara krije golemi rezervoar vode zasićene solima na širini od nekoliko stotina kilometara.
Proširena lista tijela u Sunčevom sustavu na kojima ima vode
Manjim dijelom taj je rezervoar vode zasićene solima izbio na površinu na području kratera Occator, čiji je promjer 92 kilometra. Utvrdilo se da je taj krater relativno mlad, nešto manje od dva milijuna godina te da na tom mjestu voda povremeno isparava u svemir.
Tim je otkrićem i Ceres dospio na popis planeta, satelita i asteroida u Sunčevom sustavu na kojima ima vode. Na tom su popisu Zemlja, Jupiterov satelit Europa sa svojim tekućim oceanom vode ispod ledene kore, Saturnovi sateliti Enceladus i Ganimed, Mars u smrznutom stanju, Uran i Neptun za koje se pretpostavlja da ispod svojih plinovitih slojeva kriju vodu, te potpuno zamrznut Pluton. NASA iznosi procjenu da u Sunčevom sustavu ima između 25 i 50 puta više vode od količine koja postoji na Zemlji.
