PU dubrovačko-neretvanska upozorila je na još jedan oblik prijevare koja se širi putem Facebooka i WhatsAppa, a na koju je ranije upozorio i CERT - prevaranti koriste emocionalne poruke kako bi žrtve namamili na lažna dječja natjecanja i preuzeli kontrolu nad njihovim računima.

Sve počinje porukom poznate osobe, čiji je račun već hakiran, a koja zvuči otprilike ovako:

"Bok! Možete li, molim vas, glasati za Mariju u ovom natjecanju? Ona je kći mog prijatelja. Prva nagrada je besplatna stipendija za sljedeću godinu. To joj puno znači. Hvala vam puno!“

U poruci se nalazi i poveznica koja vodi na web stranicu koja se predstavlja kao 'Natjecanja Croatia', gdje se nudi mogućnost 'glasanja'. Ta stranica traži vaš broj mobitela i SMS kod koji vam pristigne u poruci, a koji služi kao autorizacija za WhatsApp račun. Čim unesete taj kod, gubite pristup aplikaciji, a prevarant u vaše ime traži novac od vaših kontakata. 

Sve veći broj računalnih prijevara

Računalne prijevare u Hrvatskoj sve češće opterećuju građane i pravosudni sustav. Kako vrijeme odmiče, prijevare postaju sve sofisticiranije, a napadače je sve teže uhvatiti. 

"Bitno je naglasiti da su kibernetički napadi sofisticiraniji nego ikada, dolaze iz širokog spektra izvora unutar i izvan Europske unije. Kibernetički rizici također su se pojavili kao značajna prijetnja financijskom sustavu. Počinitelji kibernetičkih kaznenih djela su u najvećoj mjeri motivirani monetizacijom svojih aktivnosti, npr. korištenjem ransomware napada radi pribavljanja protupravne imovinske koristi. Kriptovalute su i dalje najčešća metoda pribavljanja protupravne imovinske koristi", kazali su iz Ministarstva unutarnjih poslova (MUP) za net.hr.

Najčešće vrste računalnih prevara

Iz MUP-a upozoravaju kako se napadači služe različitim kanalima komunikacije kako bi došli do novca i podataka građana. Prema njihovim podacima, postoji sedam najčešćih oblika prevara na koje svatko treba pripaziti: 

• Krađa identiteta (Vishing, Phishing i Smishing): Prevaranti vas mogu kontaktirati telefonskim pozivom (Vishing), lažnom e-poštom (Phishing) ili SMS porukama (Smishing). Cilj je uvijek isti - navesti vas na otkrivanje osobnih i financijskih podataka ili na izravnu uplatu novca.
• Direktorska prijevara (CEO prijevara): Varalice se pretvaraju da su vaši nadređeni ili šefovi unutar tvrtke te vas pokušavaju navesti na hitne uplate na lažne račune ili neovlašteno prebacivanje poslovnog novca.
• Prijevara s računima (BEC - Business Email Compromise): Napadači se lažno predstavljaju kao vaši klijenti ili dobavljači. Šalju vam obavijesti o promjeni bankovnog računa i traže da buduće račune plaćate na njihov, lažni račun.
• Krivotvorene mrežne stranice banaka: Putem lažne e-pošte banke šalje se poveznica koja vodi na stranicu koja vizualno gotovo u potpunosti odgovara pravoj. Čim kliknete, prevaranti prikupljaju vaše podatke za pristup internet bankarstvu i na taj vam način ukradu novac.
• Romantične prijevare: Prevaranti na društvenim mrežama ili stranicama za upoznavanje glume romantični interes kako bi uspostavili blizak odnos, a potom, koristeći emocionalnu manipulaciju, traže novac od žrtve.
• Investicijske prijevare i lažna online kupovina: Žrtve se namamljuje obećanjima o 'pametnom ulaganju' uz visoku zaradu ili im se nude nevjerojatne akcijske cijene na lažnim web trgovinama koje nikada ne isporuče robu.
• Krađa osobnih podataka putem društvenih mreža: Vaše osobne informacije prevaranti sustavno prikupljaju kroz kanale društvenih medija kako bi ih kasnije koristili za daljnje napade ili ucjene.

GLUMILI LIJEČNIKE /

Uhićen dvojac koji je varao umirovljenike po Splitu: Koristili morbidne priče o amputaciji udova

Kako se zaštititi?

Iz MUP-a poručuju: "Ako nešto nije istinito u stvarnom svijetu, nije ni u virtualnom". 

Stručnjaci i policija ističu da je ključ zaštite u prepoznavanju ranih znakova upozorenja. Budite sumnjičavi prema svakoj neočekivanoj komunikaciji, bilo da se radi o pozivu (vishing), SMS-u (smishing) ili e-mailu. Prevaranti često koriste emocionalni pritisak, obećavaju nevjerojatnu zaradu ili vas požuruju tvrdeći da je ponuda dostupna samo kratko vrijeme. Ako vam se netko obrati s molbom za novac ili traži vaš PIN i lozinku, odmah prekinite komunikaciju jer vas legitimne institucije nikada to neće tražiti putem poruka. 

Pri online kupnji prednost dajte provjerenim lokalnim trgovinama i plaćajte karticama jer one nude veću mogućnost povrata sredstava u slučaju prevare. Izbjegavajte korištenje javnih Wi-Fi mreža za financijske transakcije i redovito ažurirajte sigurnosne postavke na svojim uređajima.

NEVJEROJATNA PRIČA /

Njemica glumila libanonskog liječnika, Hrvatica ostala bez 5000 eura... Pročitajte detalje podle prevare

Poseban oprez potreban je na društvenim mrežama i stranicama za upoznavanje. Nikada ne dijelite intimne materijale koji bi mogli poslužiti za ucjenu i ne šaljite novac osobama koje niste upoznali uživo, bez obzira na snažne osjećaje koje iskazuju.

U poslovnom okruženju, svaki zahtjev za promjenom bankovnih podataka dobavljača ili hitne uplate po nalogu "direktora" provjerite izravnim pozivom na već poznati broj. Ako ipak postanete žrtva, nemojte osjećati krivnju. Odmah kontaktirajte svoju banku kako biste blokirali račune, sačuvajte svu korespondenciju kao dokaz i slučaj prijavite najbližoj policijskoj postaji. 

Čak i ako niste pretrpjeli štetu, prijavom pokušaja prevare pomažete policiji u otkrivanju mreža kibernetičkih kriminalaca.

"Svaku prijevaru ili pokušaj prijevare treba prijaviti najbližoj policijskoj postaji te je bitno da oštećena osoba prikupi i sačuva što više podataka/informacija koje će naknadno uvelike pomoći policijskim službenicima u provođenju kriminalističkog istraživanja i otkrivanju počinitelja", istaknuli iz MUP-a. 

Više informacija o samim vrstama prevara, kao i savjete kako se zaštititi možete pronaći na službenoj MUP-ovoj stranici WEB HEROJ.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

POGLEDAJTE VIDEO: Luka Modrić i neobičan projekt: Suradnja ili prevara?