GRAĐEVINSKI DIV /

Most izgrađen za teške uvjete: Nekada slavljen kao trijumf inženjerstva, danas trajno bojište

Iako i dalje funkcionalan, Krimski most postao je trajno bojište, podsjetnik da nijedan simbol nije siguran od ratnih sukoba

15.5.2026.

8:31

Antonela Ištvan

Profimedia

Krimski most, monumentalna građevina koju je ruski predsjednik Vladimir Putin svečano otvorio u svibnju 2018. godine, ovih dana obilježava godišnjicu postojanja. No, slavljenička atmosfera odavno je zamijenjena stalnom napetošću.

Nekada slavljen kao trijumf ruskog inženjerstva i fizička potvrda aneksije Krima, ovaj 19 kilometara dug most, najduži u Europi, danas je prvenstveno simbol ruske ranjivosti i ključna meta u ratu koji traje.

Građevinski div

Kao i kod svake monumentalne građevine, i oko Krimskog mosta stvorio se svojevrsni mit. S jedne strane, slavljen je kao tehničko čudo, izgrađen u rekordnom roku unatoč teškim geološkim uvjetima i međunarodnim sankcijama. Njegova izdrživost projektirana je da se nosi s ekstremnim uvjetima Kerčkog tjesnaca, uključujući jake vjetrove, morske struje pa čak i led, piše The Hill.

KRVAVA PROŠLOST /

Poznata kao najopasnija na svijetu: Uz 'stazu smrti' vežu se brojne legende, prešao ju je i kralj

S druge strane, od samog početka postavljala su se pitanja o njegovoj dugoročnoj sigurnosti i utjecaju na okoliš. Iako nema javno dostupnih podataka o neuobičajeno visokoj stopi prometnih nesreća, prometovanje na ovako dugom i izloženom potezu iznad mora uvijek nosi svoje rizike, pogotovo u uvjetima lošeg vremena.

Žila kucavica pod stalnom prijetnjom

Od samog početka, Krimski most je više od prometnice. Svojom monumentalnošću, predstavljao je ključnu kopnenu vezu koja je trebala osigurati ekonomsku i vojnu opskrbu poluotoka. Njegova strateška uloga postala je presudna nakon početka sukoba u veljači 2022. godine, kada je postao važan za prijevoz trupa, oružja, goriva i zaliha za ruske snage na jugu Ukrajine.

Iako je za Rusiju bio krunski dokaz kontrole nad Krimom, za Ukrajinu je od prvog dana simbol okupacije, zbog čega je ubrzo postao legitimna vojna meta.

@geocast._ Completed in 2019, the Kerch Strait Bridge stretches 19 km across the Kerch Strait, linking mainland Russia to the annexed peninsula of Crimea. Built between 2016 and 2019, the combined road and rail crossing gave Moscow its first permanent land connection to Crimea, replacing the ferry routes that once carried most traffic across the strait. Since the start of the Russian invasion of Ukraine, the bridge has taken on major strategic importance. It serves as a key logistics corridor for moving troops, fuel, and military equipment to southern Ukraine, while also supporting civilian transport and supplies to Crimea. Because of this role, Kyiv considers it a legitimate military target and has repeatedly struck the structure in an effort to disrupt Russian supply lines. The bridge remains deeply controversial internationally. It was built after the Annexation of Crimea by the Russian Federation, a move widely condemned by Ukraine and much of the international community. For Moscow, the bridge symbolizes control and integration of Crimea; for Kyiv, it represents occupation and has become one of the most visible flashpoints of the war. #kerchbridge #crimea #russiaukrainewar #geopolitics #satelliteimagery ♬ orijinal ses - 𝙈𝙪𝙫𝙖𝙝𝙝𝙞𝙙

Mit o neuništivosti

Dugo se u ruskim medijima gradio mit o neranjivosti Krimskog mosta, zaštićenog slojevitim sustavima protuzračne obrane i pomorskim patrolama. Taj mit počeo se urušavati u listopadu 2022. godine, kada je snažna eksplozija kamiona bombe urušila dio cestovne trake i zapalila vlak s cisternama goriva. Bio je to šok za Moskvu i ogroman moralni poticaj za Kijev.

IZMEĐU NEBA I ZEMLJE /

Prelazak mosta simbolizira prijelaz iz sadašnjosti u budućnost: Tko se penje, nestaje u magli

Uslijedio je napad u srpnju 2023., izveden pomorskim dronovima koji su nanijeli dodatnu štetu. Svaki napad tjerao je Rusiju na višemjesečne popravke i uvođenje sve strožih sigurnosnih mjera. Posljednji u nizu dogodio se početkom lipnja 2025. godine, kada je ukrajinska sigurnosna služba (SBU) objavila da je izvela složenu podvodnu sabotažu, detoniravši eksplozivnu napravu od 1100 kilograma na jednom od potpornih stupova. Iako je Kremlj tvrdio da "ništa nije oštećeno", promet je obustavljen, a ruski kanali priznali su kaos, potvrđujući da je most ponovno pogođen.

Inženjerska realnost

Pa ipak, unatoč brojnim napadima, most i dalje stoji. Stručnjaci za konstrukcije objašnjavaju da je to očekivano. "Jako, jako je teško to postići", izjavio je građevinski inženjer Dmytro Makohon, ističući da su mostovi poput ovog projektirani s ogromnom redundancijom. Masivni stupovi od armiranog betona i čelika građeni su da izdrže udare brodova ili leda, a ne samo eksplozije. Srušiti jedan raspon nije dovoljno za uništenje cijele strukture.

No, ponovljeni uspješni napadi izazvali su strah u Moskvi. Vlasti su postrožile kontrole pa je tako od studenog 2023. zabranjen prelazak električnim i hibridnim vozilima. Službeno objašnjenje je strah da bi se u njihovim velikim i teškim baterijama mogla prokrijumčariti ogromna količina eksploziva koju je teško otkriti. U jednom trenutku, ruska služba sigurnosti (FSB) čak je naredila postavljanje niza teretnih brodova kao barijere protiv ukrajinskih pomorskih dronova.