Perfekcionizam uživa gotovo besprijekornu reputaciju. To je jedan od najčešćih odgovora na razgovorima za posao, kojim kandidati vješto pretvaraju ono zastrašujuće pitanje "Koja je vaša najveća mana?" u prikrivenu pohvalu samima sebi.

Za mnoge, taj pojam označava težnju k' izvrsnosti ili neumoran rad kako bi se dosegli najviši standardi. No, što se događa kada ta visoka, a ponekad i nerealna, očekivanja postanu upravo ono što vas sprječava u napretku? Prema pisanju portala BBC, granica između ambicije i autodestrukcije često je vrlo tanka.

Iluzija kontrole i strah od neuspjeha

"Znam da je perfekcionizam iluzija, ali ga svejedno neprestano lovim", priznaje 25-godišnja Aswan. Čak i na radnom mjestu osjeća golem pritisak. Iako je svjesna da jedna pogreška ne znači automatski gubitak posla, neprestano živi u uvjerenju da je samo jedan korak dijeli od otkaza.

Ovakvu vrstu tjeskobe dijele mnogi perfekcionisti. Zdravstvena psihologinja dr. Sula Windgassen objašnjava kako nisko samopoštovanje često ide ruku pod ruku s perfekcionizmom upravo zbog duboko ukorijenjenog straha od neuspjeha.

Taj strah nerijetko postaje gorivo za prokrastinaciju, odnosno odgađanje obaveza. Aswan se prisjeća polaganja vozačkog ispita: "Bila sam toliko opterećena idejom da moram položiti iz prve, da nakon što sam pala za samo nekoliko bodova, nikada više nisam pokušala ponovno". Od tog trenutka prošle su gotovo četiri godine.

Korijeni problema i fizičke posljedice perfekcionizma

Iako perfekcionizam može biti dio karaktera, on se često oblikuje kroz iskustva iz djetinjstva, školsko okruženje i roditeljska očekivanja koja definiraju što smatramo "dovoljno dobrim".

Važno je naglasiti da perfekcionizam nije klinička dijagnoza, ali su njegove posljedice itekako stvarne. One sežu od kronične tjeskobe i iscrpljenosti do fizičkih simptoma povezanih sa stresom, poput oslabljenog imuniteta.

Foto: Pexels

Ipak, stručnjaci tvrde da se taj začarani krug može prekinuti. Dr. Windgassen predlaže metodu poznatu u psihologiji kao "bihevioralni eksperiment". Proces započinje pitanjem: "Što mislite da će se dogoditi ako ishod ne bude savršen?'' Zapišite svoja predviđanja, a zatim ih testirajte u stvarnosti.

Je li ishod bio doista onako loš kako ste očekivali? Koje su pozitivne strane novog pristupa? Možda ćete otkriti da odlazak na spavanje u 22 sata umjesto u jedan ujutro donosi svježinu i produktivnost koju prije niste imali.

Put od sagorijevanja do prihvaćanja

Za 26-godišnju Daynu, koja se opisuje kao "bivša perfekcionistica", napuštanje tih obrazaca donijelo je veliko olakšanje. Nekada je žrtvovala vlastitu dobrobit u potrazi za besprijekornim rezultatima, što je iskustvo koje ne želi ponoviti.

"Vodila sam dnevnik kako bih postala svjesnija svojih sklonosti i čitala knjige za samopomoć", kaže Dayna. Morala je na teži način naučiti kako razviti mehanizme suočavanja i shvatiti da perfekcionizam nije plemenita osobina kakvom ju je nekoć smatrala. Njezin strogi unutarnji kritičar s vremenom ju je doveo do potpunog sagorijevanja (burnouta).

Danas je situacija drugačija. "Postala sam zadovoljna time da dajem sve od sebe i prihvaćam činjenicu da ne mogu uvijek dobiti ishod kakav želim, ali onaj koji dobijem bit će i više nego dovoljno dobar", zaključuje Dayna.

Postoji li 'dobar' perfekcionizam?

Nije svaki oblik perfekcionizma nužno štetan. Postoji oblik poznat kao "perfekcionistička težnja", koji se fokusira na postavljanje ambicioznih osobnih ciljeva. Ključ je u prilagodljivosti: kada se ti ciljevi mogu mijenjati u skladu s okolnostima, uzrokuju manje stresa i dovode do pozitivnijih rezultata. Primjerice, sportaš koji postavlja visoke ciljeve, ali smanjuje intenzitet treninga ako dođe do ozljede.

BOLJE SPRIJEČITI /

Zvuči nevjerojatno, ali problemi s kožom mogu biti rani znak upozorenja na mentalne probleme

Međutim, i taj pristup ima svoja ograničenja. Istraživanje koje je u srpnju 2025. objavilo Britansko psihološko društvo (British Psychological Society), pokazalo je da ciljanje na pretjerano visoke standarde često dovodi do predugog radnog vremena uz tek marginalna poboljšanja u izvedbi.

Rad na ublažavanju perfekcionističkih sklonosti može biti neugodan, ističe dr. Windgassen, ali ta nelagoda sastavni je dio procesa ozdravljenja.

"To nije znak da biste trebali odustati – to je znak da ste na pravom putu", zaključuje ona.

POGLEDAJTE GALERIJU

OKU NEVIDLJIVE /

Izgledaju fascinantno, ali mogu vas ubiti: Nalaze se svuda oko nas

POGLEDAJTE VIDEO: Poznati liječnik razotkriva mitove o perimenopauzi i menopauzi: 'Važno je pričati o tome'