Ako ste među onima koji uživaju u testovima osobnosti – kao mnogi, osobito oni skloniji samopropitivanju i psihologiji – velika je vjerojatnost da ste barem jednom ispunili Myers-Briggs Type Indicator, poznati test samoprocjene osobnosti.

Jedan od njegovih ključnih aspekata ispituje jeste li introvert (odnosno energiju obnavljate kada ste sami ili u manjem krugu bliskih ljudi) ili ekstrovert (energiju crpite iz boravka među većim brojem ljudi). I bez formalnog testiranja, većina ljudi ima prilično jasnu predodžbu kojem se od ta dva tipa osobnosti više naginje, piše HuffPost.

Poznavanje vlastitog tipa osobnosti može biti zabavan i koristan način da bolje razumijete sebe i druge. "Introvert" i "ekstrovert" najčešći su pojmovi, no nisu i jedini. Posljednjih godina sve se češće spominju i "ambiverti” – osobe koje kombiniraju osobine introverta i ekstroverta, odnosno ekstrovertirani introverti. No ni na tome se priča ne zaustavlja. U novijim raspravama o osobnosti pojavljuje se i pojam "otrovert", koji je uveo dr. Rami Kaminski u svojoj knjizi iz 2025. godine "The Gift of Not Belonging".

Foto: Shutterstock

Što je 'otrovert'?

Ako se osjećate kao introvert, ali se u društvu ponašate poput ekstroverta, možda ste upravo vi – otrovert.

"Otrovert je osoba koja može djelovati ekstrovertirano, što znači da se čini kao da energiju dobiva iz vanjskih odnosa i izvora te da joj ne treba puno vremena nasamo, ali u stvarnosti ima introvertiran živčani sustav. To je osoba koja se najbolje regenerira sama ili uz manje podražaja, ali je istovremeno vrlo prilagođena vanjskom izražavanju", objašnjava Amelia Kelley, terapeutkinja usmjerena na rad s traumama. 

U praksi to može značiti da se takva osoba povremeno osjeća ugodno u središtu pozornosti, djeluje samouvjereno i dobro funkcionira u društvenim situacijama, ali joj je ipak potrebno više vremena za odmor kako bi se vratila u ravnotežu.

PRILIKA ZA BOLJI ODNOS /

Često se svađate? Stručnjaci za veze otkrivaju pet zakona konstruktivne rasprave

"Sličnost s introvertima ogleda se u načinu na koji obnavljaju energiju te osjećaj stabilnosti i dobrobiti – najčešće u samoći ili u mirnijem okruženju, uz manji broj ljudi i dublju povezanost. Razlika je u tome što se otroverti u društvenim situacijama često snalaze lakše i opuštenije, osobito kada je potrebno preuzeti vidljivu ili vodeću ulogu, primjerice na poslovnim okupljanjima ili pri organizaciji dječjih proslava", objašnjava Kelley.

Specifična kombinacija osobnosti

Ova specifična kombinacija introvertnih i ekstrovertnih obilježja može kod otroverta stvoriti osjećaj "autsajdera". Taj je pojam ključan za razumijevanje samog naziva jer "otro" na španjolskom znači "drugi".

"Ne zato što su antisocijalni ili nezainteresirani – naprotiv, često su izrazito pronicljivi, osjetljivi i usklađeni s društvenom dinamikom. Upravo ih ta osjetljivost može dovesti do osjećaja da uvijek stoje korak unatrag. Iako mogu duboko čeznuti za autentičnom i iskrenom povezanošću, istodobno se u grupama nerijetko osjećaju neviđeno, neshvaćeno ili zanemareno", pojašnjava terapeutkinja Cheryl Groskopf.

Foto: Shutterstock

Razlika između introverta i otroverta

Upravo tu leži još jedna razlika između introverta i otroverta – način na koji doživljavaju društvene situacije. "Iako mogu uživati u razgovoru, druženju i grupnim okruženjima, otroverti se u njima često ne osjećaju u potpunosti povezano. Istodobno su prisutni i uključeni, ali imaju dojam emocionalne distance jer takva okruženja ne doživljavaju kao dovoljno sigurna, usklađena ili istinski uzajamna", pojašnjava Groskopf.

Ekstrovertne osobine u društvu se često hvale i nagrađuju, što može stvoriti svojevrsni začarani krug: pohvale potiču osobu da se i dalje ponaša na isti način i sve više se izlaže društvenim situacijama. No, dok su ekstrovertna ponašanja cijenjena, jednako vrijedna i važna su i introvertna. Sasvim je normalno – i zdravo – imati svoje "introvertne trenutke".

POD SVJETLIMA REFLEKTORA /

Život u jednom od najmanjih glavnih gradova na svijetu: 'Priroda te tjera da budeš ponizan'

"Ključno je ostati povezan sa svojim unutarnjim potrebama i iskustvima, umjesto da se oslanjate isključivo na vanjsku potvrdu. Potrebne su pauze, osobito u zahtjevnim životnim razdobljima, u vrijeme hormonalnih promjena povezanim s menstrualnim ciklusom, trudnoćom ili menopauzom", savjetuje Kelley.

Groskopf pak posebno ističe osjećaj autsajdera, naglašavajući da on ne znači da osoba zapravo ne pripada ili da s njom nešto nije u redu. Osjećaji nisu činjenice.

"Već od malih nogu neki ljudi nauče 'čitati prostor', prilagođavati se drugima i biti na oprezu u društvu. To često dolazi iz iskustava odrastanja u kojima se nisu osjećali potpuno viđeno ili shvaćeno pa su morali skrivati dijelove sebe da bi ostali povezani s drugima. Njihov živčani sustav tada je naučio promatrati prije nego što se potpuno uključe u društvo", objašnjava Groskopf i dodaje da rad na sebi ne znači nužno postati društveniji, nego pronaći mjesta i situacije u kojima možete biti svoji, bez da morate skrivati ili mijenjati sebe da biste bili prihvaćeni.

Kakav ste vi tip osobnosti?

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

POGLEDAJTE GALERIJU

DOBRO ZAPAMTITE /

Stariji ljudi podijelili 23 životne mudrosti: 'Volio bih da sam ovo ranije znao'

POGLEDAJTE VIDEO: Život u jednom od najmanjih glavnih gradova na svijetu: 'Priroda te tjera da budeš ponizan'