Normalno je povremeno nešto grickati između obroka. Ali oni koji osjećaju da im želudac stalno kruli između doručka, ručka i večere mogli bi se zapitati zašto su uvijek gladni, piše Daily Mail.
POGLEDAJTE VIDEO: DOMAĆE I TRADICIONALNO SA ŠPIČEKOM Pogledajte što se kuha u prvoj epizodi!
Nedovoljno sna, stres, pa čak i pretjerano uživanje u čipsu, kolačima i slatkišima mogli bi biti krivi, tvrdi nutricionist Rob Hobson.
Promjena prehrane može u nekim slučajevima povećati razinu gladi. Na primjer, oni koji prestanu konzumirati meso, mliječne proizvode i jaja kako bi postali vegani, mogu osjetiti glad. "Iako jedete više hrane, ona je niskoenergetska", objasnio je Hobson prehranu bez mesa.
Povrće, žitarice, orašasti plodovi i voće čine osnovu veganske prehrane. Ali ova dijeta dramatično smanjuje hranjive tvari i proteine koje je osoba navikla konzumirati iz životinjskih proizvoda, koji se dulje probavljaju i stoga dulje potiskuju apetit.
Nedostatak sna također može potaknuti apetit. "To je zato što je dobar noćni odmor ključan za stvaranje zdrave ravnoteže između hormona koji kontroliraju apetit", rekao je Hobson.
Neki lijekovi mogu izazvati napade gladi
Konkretno, premalo sna može povećati razinu grelina, koji se luči u želucu i signalizira mozgu kada treba jesti, i sniziti razinu leptina, koji je zadužen za osjećaj sitosti.
Kronični stres također može izazvati napade gladi. "Kratkoročno, stres pokreće reakciju borbe ili bijega, koja signalizira nadbubrežnim žlijezdama da ispuste adrenalin. Ovo privremeno suzbija glad. Međutim, ako stres potraje, žlijezde, koje se nalaze na vrhu bubrega, otpuštaju kortizol. Ovaj hormon stimulira apetit", rekao je Hobson.
Neispavanost, neki lijekovi, pretjerano uživanje u čipsu, kolačima i slatkišima krivi su za stalnu glad.
Neki lijekovi, poput antidepresiva, također mogu biti krivi. To je zato što lijekovi povećavaju razinu serotonina u mozgu, što, tijekom dugog razdoblja, može smanjiti broj serotoninskih receptora, zvanih 5HT2C, na površini stanica.
Studije pokazuju da blokiranje ovog receptora može potaknuti želju za hranom bogatom ugljikohidratima, poput kruha, tjestenine i peciva, te dovesti do debljanja. Osim toga, nezdrava prehrana također može povećati razinu gladi.
Kolači, keksi i slatkiši izazivaju glad
Čak i ako se radi o velikoj porciji pizze, hamburgera i krumpirića ili sladoleda, ova brza hrana ima malo vlakana i puno ugljikohidrata. "Ova kombinacija može rezultirati naglim padom šećera u krvi, što signalizira da tijelo treba više hrane", istaknuo je Hobson.
Nasuprot tome, obrok bogat proteinima i zdravim mastima usporava otpuštanje šećera u krvotok, što dovodi do osjećaja sitosti između obroka. "Također, grickanje iz dosade može dovesti do toga da se ljudi osjećaju gladnije i u 'začaranom krugu jedenja", rekao je Hobson.
Ljudi se često okreću brzo probavljivoj hrani koja ima malo vlakana i puno šećera kada traže međuobrok, poput kolača, keksa i slatkiša. "Ova hrana samo dodaje dodatnu energiju u prehranu kada nije potrebna, a osoba nije nužno gladna ili treba hranu", pojasnio je Hobson.
"Ovi brzo probavljivi ugljikohidrati naglašavaju pad šećera u krvi i to može pridonijeti intenzivnijem osjećaju gladi, promjenama raspoloženja i obično žudnji za više iste vrste hrane što će stvoriti 'začarani krug jedenja'. Kao rezultat toga, oni koji često jedu mogu izgubiti sposobnost da prepoznaju kada su zapravo gladni jer 'uvijek jedu", dodao je.
S obzirom na to da se bliži Božić i novogodišnja slavlja, dobro razmislite što ćete jesti kad se nađete pred blagdanskom trpezom!
