Ove godine puno smo puta izgubili vjeru u čovječanstvo i iskonsku dobrotu čovjeka s obzirom na stalnu negativnost koja nas okružuje. No, čini se da ipak sve nije tako crno jer su znanstvenici došli do zanimljivih zaključaka vezanih uz naš mozak i emocije.
Naime, dvije studije iz područja neurologije pokazale su da ljudski mozak ne naginje sebičnosti u tolikoj mjeri koliko možda mislimo. Ljudima je više urođena velikodušnost i empatija.
U prvoj studiji provedeno je skeniranje mozga sudionika kako bi se dokazala poveznica između akta velikodušnosti i aktivnosti mozga koje ga prate. U drugoj je pak namjerno smanjena aktivnost mozga u područjima povezanih s kontrolom impulsa kako bi se vidjelo hoće li to promijeniti nečija humana djela.
Čak i najsebičniji imaju sposobnost empatije
Autori obje studije zaključili su da ljudsko ponašanje nije primarno vođeno sebičnošću, već empatijom i željom da nekome pomognemo ako možemo. Isto tako, kod najvelikodušnijih sudionika istraživanja zabilježena je pojačana aktivnost mozga u područjima za prepoznavanje boli i emocija kod drugih.
Druga studija, u kojoj je ispitanicima privremeno onemogućena aktivnost u području mozga koji ograničava velikodušne akcije, također je dokazala da čak i najsebičniji pojedinci mogu biti empatični i velikodušni. Naime, ovim 'isključenim' sudionicima dan je novac koji su mogli iskoristiti kako su htjeli, a čak 50 % njih je taj novac dao u neke dobrotvorne svrhe.
Važnost ovih rezultata je velika jer će liječnici imati bolji uvid u načine liječenja pojedinaca koji imaju manju sposobnost empatije i osjetljivosti na druge.