Sve se više ljudi vraća prirodi i zdravom životu radi očuvanja zdravlja, koje je svakim danom ugroženije zbog načina života i prehrane. Danas se sve tretira zaštitnim sredstvima, pa tako i voće i povrće. Voda nije čista, zrak je u brojnim gradovima zagađen zbog automobila i industrije.
Ljudi se okreću prirodi, šetnjama po parkovima i šumama. Tako je sve više onih koji odlaze u planine i šume te se susreću s raznim prirodnim draguljima – gljivama, ljekovitim biljem i cvijećem.
Sakupljači šumskih proizvoda trebaju se pridržavati nekih pravila, Hrvatske šume obvezuju građane da izvade Dozvolu za branje nedrvnih proizvoda, što uključuje i gljive. U jednom danu je dozvoljeno ubrati dva kilograma gljiva, a 350 vrsta je zabranjeno brati te su i zaštićene. Ako nemate dozvolu, riskirate kaznu i do 1000 eura. Putem web aplikacije koja je objavljena na portalu Hrvatskih šuma možete besplatno zatražiti dozvolu.
Profesor Željko Križevac, mikolog koji se 50 godina bavi sakupljanjem i determinacijom gljiva, objasnio nam je strukturu gljiva, gdje se i kada traže jestive gljive, kako izbjeći trovanje te je dao i neke preporuke za berbu.
Opće karakteristike gljiva
Mikolog Željko Križevac objasnio je strukturu gljiva: "Prema procjenama, u svijetu postoji oko milijun i pol vrsta gljiva, dok je u Hrvatskoj prepoznato oko 2000 vrsta. Da bi se što bolje upoznali s gljivarstvom, jestivim i nejestivim gljivama, nabrojat ću osnovne karakteristike gljiva. Svaka gljiva ima klobuk - gornji dio koji može biti u obliku jastuka ili kišobrana, a ponekad može biti izvrnut prema gore. Srednji dio klobuka zove se tjeme, a njen završetak rub, koji s gornje strane ima kozicu, a s donje strane klobuka ima plodnicu tzv. himenij, koji može biti građen od listića ili cjevčica. Listići su s donje strane klobuka i poredani su zrakasto. Dužina listića se kreće od stručka do ruba klobuka. Cjevčice su okomito stisnute i poredane, a njihov donji otvor su pore. Neke gljive imaju kapicu, klobuk s obodom priraslim za stručak te ispod klobuka nemaju slične organe nego s vanjske kapice imaju udubljene nabore. To se odnosi na smrčke. Stručak je donji dio gljive, a njegov gornji i uži dio nosi klobuk, koji na sebi može imati prsten ili mrežicu. Meso je sveukupna masa gljive."
"Miris je značajan kod određivanja vrste gljive, kao i okus", dodao je.
Češka smrčkovica
Gdje i kada tražiti jestive gljive?
Za sve one koji se žele uputiti u šumu i otkriti njezine blagodati, Križevac je objasnio gdje se i kada mogu tražiti jestive gljive: "Mogu se pronaći u svako doba godine. Ako dulje vrijeme nije padala kiša, gljive ne rastu, ali neke su izuzetak. Gljive se u određenim razdobljima ne traže, one se same pojavljuju, ali ih treba znati prepoznati. Prva - slabija sezona pada u drugu polovicu proljeća i u početak ljeta, a druga - glavna, u prvu polovicu jeseni, kada se javlja većina gljiva."
"Ovo su neke od krupnijih gljiva koje se javljaju tijekom cijele godine. Ispod jela se javlja oko 800 vrsta gljiva, ispod smreka oko 750 vrsta, ispod bukvi oko 750, ispod hrastova 700, ispod pitomih kestena oko 500 vrsta, kraj borova oko 600, pored grabova oko 350, ispod breza i topola oko 100 vrsta, a nešto više od tisuću vrsta raste na raznim piljevinama. Sada dolazi sezona smrčaka i u šumi možemo pronaći češku smrčkovicu, hibridni smrčak, zvončasti smrčak, pravi (obični) smrčak, debelonogi smrčak, pepeljasti smrčak, stožasti smrčak i druge. Smrčak voli pjeskovito tlo, nalazimo ga ispod vrba i topola te uz rijeke. Đurđevača se također javlja sada, kada i smrčci. Baš sam nedavno vidio rujni pehar u kanalu pored voćnjaka, ali inače se javljaju u šumi na otpalim granama drveta. Bude i tijekom cijele zime, javlja se od jeseni do proljeća i ima ga do travnja", rekao je mikolog.
Đurđevača
Dao je i nekoliko savjeta za sakupljače gljiva: "Jestive gljive se javljaju oko dva tjedna poslije jačih kiša, a i duže. Najbolji uvjeti u šumama za razvoj gljiva su šume s dosta sunca, vlage, s mahovinom kao i bez mahovine. Gljive se ne isplati tražiti ispod vrba, jedino u proljeće kada ima dosta češke smrčkovice i hibridnog smrčka. Ispod jablana nalazimo gljivu jablanovaču i to tijekom cijele godine. U šumama koje se kultiviraju, nećemo naći gljive. Većina gljiva voli sunčana, prozračna mjesta s malo sjene. Najgore su šume s niskim raslinjem, cvijećem i dubokom travom."
Rujni pehar
Kako izbjeći trovanje gljivama?
"Da bi izbjegli trovanja pokvarenim jestivim gljivama, treba izbjegavati konzumaciju crvljivih, pljesnivih, sluzavih i gnjecavih gljiva koje mijenjaju boju kod prereza, ali i gljive koje su lošeg mirisa, gorkog ili ljutog okusa, raskvašene i natrule. Kod ubiranja gljiva, ne smije se rezati stručak niti trgati, gljivu treba lagano okretati lijevo, desno i onda iščupati, a mjesto na kojem je gljiva bila, treba zatrpati nogom. Ako gljivu režemo, dolazi do infekcije, zaraze, truljenja stručka i zelene plijesni koja uništava micelij u zemlji i radi takvih pogrešaka neiskusnih sakupljača imamo svake godine sve manje gljiva. Kad uberemo gljivu, trebamo očistiti donji dio stručka od zemlje na kojem je dio micelija koji padne na plodno tlo i tako izraste veća količina gljiva", savjetovao je stručnjak za gljive Križevac.
Objasnio je i kako se određene vrste beru i do kakvih opasnosti može doći: "Gljive koje rastu na kori drveta, npr. bukovača, škripanj, žuti kruh, jablanovača, zimska panjevčica i druge, beremo povlačenjem stručka ili grma prema dolje. Također, ako režemo navedene gljive, na ostatku stručka dolazi do infekcije."
Hibridni smrčak
Što ponijeti u berbu gljiva?
Križevac je rekao što trebate imati kod sebe: "Kad idemo u šumu sakupljati gljive, potrebno je ponijeti košaricu i nož. Ako nosite plastične vrećice, na dno stavite malo lišća od drveća ili ubrane trave i na to stavite gljive."
"Kada idete u šumu, obucite prigodnu laganu opremu, stavite kapu, koristite sprej ili gel protiv komaraca i krpelja. Krpelji se nalaze na granama i lišću drveća te u velikoj travi. Miris spreja ili gela odbija krpelje. Kod kuće se trebate pregledati u slučaju krpelja i ako ga pronađete, lagano ga uhvatite pincetom i zaokrenite suprotno kazaljke na satu i iščupajte te zatim mjesto namažite alkoholom", savjetovao je.
Željko Križevac
Pranje gljiva se ne preporučuje
Za one koji nisu sigurno kako pripremati ove delikatese, Križevac je upozorio: "Izbjegavajte pranje gljiva, treba ih dobro očistiti od zemlje nožićem ili četkicom. U nekim slučajevima, koji su iznimni, treba ih oprati od zemlje."
"Ako želite pohati gljive, ne smiju se prati zbog prskanja, a i tako gube na kvaliteti. Gljiva mora biti suha jer kada se opere, više se ne može osušiti. Ako ćemo ih pripremati za juhu ili varivo, onda smijemo oprati gljive", objasnio je Željko Križevac.
Morchella rotunda - smrčak
POGLEDAJTE VIDEO: Jestive, nejestive, zaštićene i otrovne: Kako razlikovati gljive? 'Ne biste ih smjeli gledati samo odozgo'
