Ako želite svojem životu dodati zdrave godine, jedan ugledni znanstvenik tvrdi da postoji iznenađujuće jednostavno pravilo kojeg se treba pridržavati za stolom. Silvio Garattini, 97-godišnji onkolog i farmakolog, vjeruje da je umjerenost u jelu ključ dugovječnosti i očuvanja zdravlja duboko u starost.

Garattini je osnivač Instituta Mario Negri u talijanskom Bergamu i desetljeća je proveo proučavajući bolesti i starenje, stoga njegove riječi imaju veliku težinu. U intervjuu za Men's Health iznio je upečatljivu tvrdnju: "Ako jedete 30 posto manje, živite 20 posto dulje", ističući umjerenost u kalorijama kao kamen temeljac dugog života.

IZ PLAVIH ZONA /

Koliko često treba jesti meso? Stručnjak donosi recept za juhu, kaže da je tajna dugovječnosti

Manje hrane za značajno dulji život

Znanstvenik naglašava kako dobre životne navike ne koriste samo pojedincima, već smanjuju pritisak na obitelji i zdravstvene sustave, budući da su mnoge kronične bolesti izravno povezane s lošom prehranom i tjelesnom neaktivnošću. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, nezdrava prehrana svake godine doprinosi milijunima smrtnih slučajeva diljem svijeta, uglavnom kroz bolesti srca, dijabetes i rak.

Garattinijeva poruka je jasna: smanjenje unosa hrane nije samo pitanje estetike, već strategija za produljenje i poboljšanje kvalitete života. Ograničavanje kalorija, tvrdi, pokreće u tijelu mehanizme koji usporavaju starenje i smanjuju rizik od oboljenja.

Raznolikost i umjerenost kao temelj zdravlja

Kada je riječ o njegovom vlastitom tanjuru, Garattini se pridržava onoga što desetljeća istraživanja potvrđuju: treba jesti uravnoteženu prehranu bogatu raznolikim nutrijentima, ali bez prejedanja. "Raznoliko znači jesti od svega pomalo kako bismo unijeli sve potrebne mikro i makronutrijente", objašnjava on. Istraživanja također sugeriraju da je veća raznolikost u biljnoj prehrani povezana s manjim rizikom od bolesti.

Foto: Profimedia

Umjerenost je jednako važna, ustraje Garattini. Znanstveni časopis Ageing Research Reviews navodi kako je dokazano da kalorijska restrikcija bez pothranjenosti poboljšava markere starenja i produljuje životni vijek kod više životinjskih vrsta, a učinci se intenzivno proučavaju i na ljudima.

Moć mediteranske prehrane

Garattini je također veliki zagovornik mediteranske prehrane koja obiluje voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama i ribom, a sadrži manje crvenog mesa i zasićenih masti.

Studije pokazuju da ljudi koji se strože pridržavaju mediteranske prehrane imaju manji rizik od srčanih bolesti i veću vjerojatnost da će živjeti dulje. Studija objavljena u časopisu The British Journal of Nutrition otkrila je da što se ljudi dosljednije drže ove prehrane, to je manji njihov rizik od smrti uzrokovane bilo kojim razlogom.

VAŽNA NAVIKA /

Liječnica o ključu dugovječnosti: 'Znanstvenici su upravo poljuljali sve što smo mislili da znamo'

Vrijeme obroka je manje važno od količine

Unatoč popularnosti trendova poput povremenog posta, Garattini kaže da nije važno kada jedete, već koliko ukupno konzumirate. "Neka istraživanja nisu pokazala nikakvu razliku između onih koji su jeli slobodno i onih koji su čekali deset do 12 sati između obroka", rekao je, dodajući: "Ono što je bitno jest jesti malo".

Bilo da preferirate tri ili pet obroka dnevno, ključna poruka je umjerenost i kvaliteta nutrijenata, a ne raspored obroka. Kako napominju i zdravstvene organizacije, uravnotežena prehrana i kontrola unosa kalorija dokazani su načini za smanjenje rizika od kroničnih bolesti i podržavanje zdravog starenja, piše Mirror.

Ukratko, savjet ovog iskusnog znanstvenika svodi se na jednostavnu, ali moćnu ideju. Za dulji i zdraviji život, tajna se možda ne krije u kompliciranim dijetama, već u jednostavnom činu umjerenosti za stolom.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

POGLEDAJTE GALERIJU

IZNIMNO DUGO /

Ovo je 30 najdugovječnijih ljudi iz Biblije: Neki od njih živjeli su skoro 1000 godina

POGLEDAJTE VIDEO: Ugledni ginekolog: 'Prvi put u povijesti imamo cjepivo protiv raka. To je evolucijski uspjeh'