Posljednjeg dana listopada ulice i domovi diljem svijeta, pa tako sve više njih i u Hrvatskoj, poprimaju narančasto-crni ton. Izrezbarene bundeve sa sablasnim osmjesima svijetle s prozora, djeca se maskiraju u omiljene junake ili strašna stvorenja, a noćni klubovi organiziraju tematske zabave. Noć vještica, ili Halloween, postala je globalni fenomen, no njezina priča seže daleko u prošlost, u vrijeme kada su granice između svjetova bile tanke, a duhovi hodali zemljom.

Korijeni u drevnoj keltskoj kulturi

Povijest Noći vještica započinje prije više od dvije tisuće godina s drevnim keltskim narodom koji je nastanjivao područja današnje Irske, Ujedinjenog Kraljevstva i sjeverne Francuske. Za njih, 1. studenog nije bio samo početak novog mjeseca, već početak nove godine. Taj je dan označavao kraj ljeta, završetak žetve i dolazak mračne, hladne zime – razdoblja koje se u njihovoj kulturi usko povezivalo sa smrću i onostranim.

Festival kojim su obilježavali tu prijelaznu noć, 31. listopada, zvao se Samhain (izgovara se "sau-in"). Kelti su vjerovali da se upravo te noći veo između svijeta živih i svijeta mrtvih stanjuje, dopuštajući duhovima preminulih, ali i drugim, ne nužno prijateljskim bićima, da se vrate na Zemlju. Kako bi se zaštitili od zlih duhova i umilostivili duše svojih predaka, palili su goleme svete vatre. Prerušavali su se u kostime, najčešće izrađene od životinjskih koža, kako bi zavarali duhove i izbjegli da ih prepoznaju i naude im.

Kršćanstvo i preobrazba starih običaja

S jačanjem utjecaja kršćanstva diljem Europe, poganski običaji nisu iskorijenjeni, već su se postupno stapali s novom vjerom. U 8. stoljeću, papa Grgur III. premjestio je blagdan Svih svetih (eng. All Saints' Day), dan kojim se slave svi kršćanski sveci i mučenici, na 1. studenog. Time je crkva uspješno prekrila drevni keltski festival. Noć uoči Svih svetih postala je poznata kao All Hallows' Eve (Sveta večer), što se s vremenom skratilo u svima poznato ime – Halloween.

Kasnije je Crkva dodala i Dušni dan, 2. studenog, kao dan sjećanja na sve mrtve. Mnogi povjesničari smatraju da je to bio konačni pokušaj da se keltski festival mrtvih u potpunosti zamijeni crkveno odobrenim blagdanom, zadržavajući pritom temu sjećanja na preminule.

Simboli koji su preživjeli tisućljeća

Moderni običaji Noći vještica, iako komercijalizirani, nose jeku drevnih vjerovanja.

TOPLINA INTERIJERA /

Uredite dom u jesenskom štihu bez velikog troška: Osjećat ćete se opuštenije

Jack-o'-lantern: Legenda o škrtcu i vragu

Jedan od najprepoznatljivijih simbola Halloweena svakako je izrezbarena bundeva. Njezino podrijetlo leži u irskoj narodnoj priči o "Škrtom Jacku" (Stingy Jack). Legenda kaže da je Jack bio lukavi pijanac koji je dvaput uspio prevariti samog vraga. Nakon smrti, zbog svog grešnog života nije mogao ući u raj, a vrag ga, držeći se obećanja da mu nikada neće uzeti dušu, nije pustio ni u pakao. Osuđen je na vječno lutanje mrakom, a vrag mu je dobacio samo jednu žeravicu iz paklenih vatri da mu osvjetljava put. Jack je žeravicu stavio u izdubljenu repu i od tada luta svijetom. Irski i škotski imigranti prenijeli su ovaj običaj u Ameriku, gdje su umjesto repa počeli koristiti bundeve, koje su bile dostupnije i mnogo lakše za rezbarenje.

Foto: Freepik

Maskiranje i skupljanje slatkiša

Običaj maskiranja izravno potječe od keltskog prerušavanja radi zaštite od duhova. Danas je svrha isključivo zabava, a kostimi variraju od klasičnih vještica, vampira i zombija do superheroja i likova iz popularne kulture. Skupljanje slatkiša od vrata do vrata (trick-or-treating) manje je rašireno u Hrvatskoj, a korijene vuče iz srednjovjekovnih običaja "dušarenja" (souling), kada su siromašni obilazili kuće i molili za "dušne kolače" u zamjenu za molitve za duše preminulih.

UMJETNIČKA DJELA /

Pripremite se za Noć vještica: Recepti za kolače i grickalice koji će izazvati oduševljenje

Halloween na hrvatski način

Iako Noć vještica nije dio hrvatske tradicije, pod utjecajem globalizacije, filmova i popularne kulture, posljednjih je desetljeća pronašla svoje mjesto i kod nas. Za razliku od anglosaksonskih zemalja, gdje je naglasak na dječjem skupljanju slatkiša, u Hrvatskoj se Halloween obilježava prvenstveno kroz tematske zabave za odrasle te kreativne radionice i maskiranje za djecu u vrtićima i školama.

Rezbarenje bundeva postalo je popularna jesenska obiteljska aktivnost, a ukrašavanje domova paukovim mrežama, kosturima i duhovima stvara atmosferu koja je više zabavna nego istinski strašna. Važno je naglasiti da se u Hrvatskoj ova proslava odvija u sjeni blagdana Svih svetih i Dušnog dana, koji imaju duboko ukorijenjen značaj i obilježavaju se s pijetetom, posjetima grobljima i paljenjem svijeća za najmilije. Kao odgovor na rastuću popularnost Halloweena, neke vjerske zajednice organiziraju "Holywin" (Svetost pobjeđuje), nudeći mladima bdijenje i molitvu kao alternativu.

Noć vještica u Hrvatskoj tako egzistira kao zabavan i kreativan uvod u dane sjećanja, spajajući drevne keltske odjeke s modernim oblicima proslave i dokazujući da i u različitim kulturama uvijek postoji mjesto za malo mistike, kreativnosti i dobre zabave.

POGLEDAJTE GALERIJU

KOJA STE? /

Krvna grupa može utjecati na naše zdravlje: Doznajte kako i tko je skloniji riziku

POGLEDAJTE VIDEO: Idealno za početak dana: Pripremite za doručak zobenu kašu koja hrani dušu i tijelo