Kao i mnogi drugi istraživači, i Ferdinand Magellan do svog je najvećeg otkrića došao slučajno. Prije petsto godina portugalski moreplovac tražio je novi put do "otoka začina" na Pacifiku, a usput je dokazao i da Zemlja nije ravna. Oplovio je južni rub Južne Amerike i u današnjem Čileu otkrio prolaz koji je postao najvažniji put između Atlantika i Tihog oceana sve do prokopavanja Panamskog kanala.
Taj vodeni put koji razdvaja južnoameričko kopno od Ognjene Zemlje danas se zove po njemu - Magellanov prolaz. Magellan je u ime španjolske krune isplovio iz Seville u rujnu 1519. s pet brodova i 240 mornara.
Zadaća mu je bila da plovi na zapad i nađe put do Molučkih otoka, arhipelaga gdje rastu papar, klinčići i oraščići, začini koji su u ono doba bili na visokoj cijeni.
Morao je zapadno
Portugal i Španjolska su Ugovorom iz Tordesillasa 1494. podijelili svijet, a to je značilo da je španjolskim ekspedicijama bilo zabranjeno da do Molučkih otoka, u današnjoj Indoneziji, stignu ploveći oko Afrike.
Magellana je put dug 13 mjeseci odveo pokraj Kanarskih otoka, preko oceana, do zaljeva Guanabara blizu današnjeg Rio de Janeira i do ušća La Plate, nedaleko od današnjeg Buenos Airesa.
Izdržao je pobunu i dugu zimsku stanku u Patagoniji da bi flota napokon, krajem listopada 1520., stigla do krajnjeg jugoistočnog ruba kontinentalne Argentine. U idućim danima snažna oluja odvući će brodove u zaljev, koji se zapravo pokazao prolazom do Pacifika.
Pošto je njime prošao 1. studenoga, Magellan ga je nazvao Prolazom svih svetih.
"Magellanov pothvat prekretnica je u ljudskoj povijesti. Prvo oplovljavanje svijeta nije samo dokazalo da je Zemlja okrugla, nego ga je i proširilo, stvorilo veze između novih kultura i regija i ostavilo nam novi način globalnog povezivanja", rekao je čileanski povjesničar Aldo Fredes Gallardo.
Iako je prolaz između Patagonije i Ognjene Zemlje kasnije nazvan po njemu, Magellan se nije okoristio slavom. Ubijen je nedugo nakon otkrića u sukobu s domorocima na Filipinima. U međuvremenu se njegova ekspedicija, nakon tri godine i gotovo 46.000 nautičkih milja oko svijeta, sa samo jednim brodom, Victorijom, i dvadesetak mornara vratila u Španjolsku u rujnu 1522.
Pionir globalizacije otkrićem udario temelj ropstvu
Magellan se danas smatra pionirom globalizacije. Pomorski put koji je otkrio povezao je Europu, Južnu Ameriku i Aziju i doveo do naseljavanja Europljana na pacifičkoj obali Južne Amerike. No uz Europljane, ubrzo su u Novi svijet nasilno dovedeni nebrojeni robovi
U usporedbi s Cape Hornom, koji je južnije i izložen divljim olujama, moreplovcima je uvijek bilo draže putovati Magellanovim prolazom, kojeg otoci i fjordovi štite od velikih nevera. Njegova privlačnost izblijedjela je otvaranjem Panamskog kanala 1914., kojim je put od istočne do zapadne obale Sjedinjenih Država skraćen za 12.000 kilometara i nekoliko tjedana.
Uz to, kako se na sjeveru otapa polarna kapa, otvaraju se i novi pomorski putovi. Sjeveroistočni prolaz uz rusku obalu sve je plovniji zbog topljenja leda na Sjevernom polu, čime se za desetak dana skraćuje put iz Europe u Aziju. U Magellanovu prolazu zato je mirno. Pošto su trgovačke rute sada negdje drugdje, to izolirano područje na kraju svijeta vratilo se onima kojima je i pripadalo - pingvinima, morskim lavovima, albatrosima i dabrovima.
