IGRA S PRAVILIMA /

Stručnjakinja savjetuje kako držati novčanik pod kontrolom: 'Ovo napravite čim sjedne plaća'

Trebamo imati barem tri do šest mjeseci ušteđenih troškova da bismo bili 'na sigurnom'

28.10.2025.

11:17

Katarina Dimitrijević Hrnjkaš

Shutterstock/net.hr

403 Forbidden

nginx

403 Forbidden

nginx

Kako zadržati kontrolu nad svojim novčanikom nije samo igra plusa i minusa ili gledanja što je na akciji u trgovini.

Stručnjaci upozoravaju da u toj igri postoje i pravila te uvjeravaju – ako ih se pridržavate, bolje ćete kontrolirati svoje financije.

Gostujući u podcastu "Ideje na stolu", financijska stručnjakinja Sabine Gradištanac Škrgatić podijelila je nekoliko savjeta koji vrijede za sve – bez obzira na to kolika primanja netko ima.

Ukazala je na to da je u Hrvatskoj oko 200.000 ljudi u blokadi, barem prema službenoj statistici, no stvarnost je, kaže, puno gora – pod nekom vrstom blokade nalazi se i duplo više ljudi. Kada se tome pridruže oni koji žive na rubu i "pretaču iz šupljeg u prazno", dolazi se do brojke od pola milijuna ljudi koji žive u potpunom financijskom kaosu.

Da se ne biste našli u blokadi ili da jednostavno ne potonete financijski, ova stručnjakinja savjetuje što treba raditi svaki mjesec, bez preskakanja i bez obzira na to kolika su vam primanja.

VJEČNA TEMA /

Kakva je financijska kultura Hrvata? Stručnjak Toni Milun o kreditima, minusima i štednji

Trošite manje nego zarađujte

Podijelila je nekoliko savjeta u našem podcastu Ideje na stolu i rekla: "Prvo je pravilo trošiti manje od onoga što zarađujete, odnosno izdvojite odmah za štednju!".

Samouvjereno je podcrtala prvi savjet, svjesna da će mnogima “iskočiti žilica na čelu” kad to čuju – pogotovo onima koji jedva spajaju kraj s krajem ili žive od minimalca – ali daje jake argumente.

Sabine Gradištanac Škrgatić nastavlja:

"Znam da ću mnoge možda zgroziti ovim savjetom, ali prvo pravilo za držanje budžeta pod kontrolom zaista je da trošimo manje nego što zarađujemo. Ako su moja primanja ovaj mjesec 100, tada smijem potrošiti samo 80, nikako 110! Zato čim primanja sjednu, treba izdvojiti dio za štednju koji se ne dira. Prvo pravilo budžeta zapravo je - štednja!"

Pojašnjava da treba ići s idejom “prvo plati sebi” i da je štednja upravo to – zlatno pravilo financijski stabilnih ljudi.

KAVA POSEBNO ŠOKIRA /

Hrvat objavio račun iz 2003., 13 artikala platio 100 kuna: Pazite koliko to košta danas

Izdvajajte 15 posto za buduće troškove

Koliko treba staviti sa strane? Naša sugovornica kaže da pojedine stručne publikacije koje se bave ovom temom navode da bi to trebalo biti 15 posto od prihoda.

Ispričala je i priču o štednji čovjeka koji nije bio u zavidnom položaju: "Čitala sam nedavno priču o čovjeku s dvoje male djece čija supruga ne radi. Uštedjeli su u godinu dana tisuće eura. Kako? On ima plaću oko 1100 eura. Stari automobil se pokvario pa su godinu dana bili bez vozila. Svaki mjesec su od plaće odvajali sa strane za automobil koji su htjeli kupiti. Godinu dana nisu išli u shopping centre. Izleti s djecom? Bicikli i priroda. Život se može pojednostaviti. Oni su tako uštedjeli."

Kaže da su ljudi nekad štedjeli i uživali u iščekivanju što će kupiti kad uštede, a danas uglavnom troše unaprijed pa kasnije plaćaju.

Planiranje budućih troškova

"Sjetimo se naših roditelja koji su, čini se, bili puno discipliniraniji nego mi danas. U mojem djetinjstvu roditelji su planirali što im dolazi – ako se znalo da za dva mjeseca idu na nečije krstitke, na to se pripremalo. A ne kao danas, ako idu krstitke idući vikend, provučemo karticu za poklon i kupimo to na šest rata", ističe stručnjakinja.

Time ukazuje da je potrebno planirati unaprijed za ono što dolazi – i ide još korak dalje otkrivajući svoje iskustvo u radu s blokiranima.

"Uvijek klijente pitam kako su ušli u blokadu, često mi kažu da je to bio incident. Ali kvar perilice za rublje nije incident – svi znamo da se kvar može dogoditi nakon pet godina. Moramo razmišljati o osiguranju auta, o tome da će se nešto u stanu pokvariti. Trebamo imati barem tri do šest mjeseci ušteđenih troškova da možemo funkcionirati. I ne mislim da je to nedostižno”, govori nam.

Dodaje i to da ljudi moraju naučiti razlikovati što je potreba, a što želja te da ne moramo imati sve odmah: "Bolje je štedjeti pa si priuštiti."

Ukazuje i na to da su mnogi sve otvoreniji i za "second job" ili honorarni posao, kao što je vožnja taksija ili nešto slično čime također mogu mnogi osigurati svoju financijsku ravnotežu.

POGLEDAJTE GALERIJU