Kraljica interijera više je od ukrasa u kutu sobe: Korisna je za zdravlje, ali treba pripaziti
Sanseverija je tihi, zeleni čuvar koji unosi dašak otporne prirode u svaki životni prostor, a poznata je i pod nazivom 'svekrvin jezik'
Gotovo da ne postoji osoba koja u svom domu, uredu ili na stubištu zgrade nije vidjela sanseveriju, popularno zvanu "svekrvin jezik". Njezini uspravni, čvrsti listovi koji podsjećaju na mačeve, dostupni u desecima oblika i boja te nevjerojatna otpornost učinili su je jednom od najraširenijih sobnih biljaka na svijetu.
No, iza njezine jednostavne i skulpturalne vanjštine kriju se iznenađujuće sposobnosti i bogata povijest, koje je čine mnogo više od puke dekoracije, piše Let Plant.
Gotovo neuništiva kraljica interijera
Glavni razlog njezine slave leži u iznimnoj prilagodljivosti i otpornosti. Sanseverija, koja je nedavno botanički reklasificirana i sada pripada rodu Dracaena, potječe iz surovih, suhih uvjeta zapadne Afrike. Upravo ju je to okruženje naučilo preživjeti tamo gdje bi mnoge druge biljke uvenule. Tolerira širok raspon svjetlosnih uvjeta, od jakog neizravnog svjetla koje će potaknuti brži rast i izraženije boje pa sve do tamnijih kutova prostorije gdje će njezina stopa rasta biti gotovo neprimjetna, ali će i dalje preživljavati.
Zbog svoje skromnosti i vertikalnog, arhitektonskog izgleda, postala je omiljeni izbor za moderne interijere. Njezine čiste linije savršeno nadopunjuju minimalistički dizajn, dok njezina egzotična pojava unosi dašak prirode u svaki prostor. Postoji više od 70 vrsta, od klasične Sansevieria trifasciata 'Laurentii' sa žutim rubovima, preko elegantne srebrnozelene 'Moonshine', do jedinstvene Sansevieria cylindrica čiji listovi nalikuju kopljima. Ta raznolikost omogućuje joj da se uklopi u svaki stil, a budući da raste uvis, ne zauzima mnogo dragocjenog podnog prostora.
Tihi čistač zraka koji radi noću
Ono što sanseveriju izdvaja od većine sobnih biljaka njezine su skrivene moći pročišćavanja zraka. Još 1989. godine, poznata NASA-ina studija o čistom zraku otkrila je da ova biljka učinkovito uklanja štetne toksine iz zraka. Među njima su formaldehid (koji isparava iz namještaja od iverice, tepiha i ljepila), benzen (prisutan u plastikama, deterdžentima i dimu cigareta) te ksilen i trikloretilen, koji se često nalaze u bojama, lakovima i sredstvima za čišćenje.
Ipak, njezina najzanimljivija osobina je poseban mehanizam fotosinteze poznat kao CAM (Crassulacean Acid Metabolism). Kao prilagodbu na sušna staništa, sanseverija danju drži svoje pore (stome) zatvorenima kako bi spriječila gubitak vode.
Noću, kada je zrak hladniji i vlažniji, ona ih otvara kako bi upila ugljikov dioksid i ispustila kisik. Upravo je ta sposobnost "noćnog disanja" čini idealnim cimerom za spavaću sobu, gdje aktivno pridonosi obogaćivanju zraka kisikom tijekom noći i tako stvara zdravije okruženje za kvalitetniji san.
Održavanje svekrvinog jezika
Održavanje svekrvinog jezika toliko je jednostavno da je postala sinonim za biljku koju je "nemoguće ubiti". Ipak, postoji jedna stvar koja joj može sigurno nauditi: previše vode. Njezin najveći neprijatelj je truljenje korijena uzrokovano pretjeranim zalijevanjem i zemljom koja zadržava vlagu.
Zlatno pravilo je pustiti da se zemlja u potpunosti osuši između dva zalijevanja; to možete provjeriti tako da gurnete prst nekoliko centimetara u zemlju. Zimi, kada biljka miruje, dovoljno ju je zaliti tek jednom mjesečno ili čak rjeđe. Najbolje uspijeva u dobro dreniranoj zemlji, poput mješavine za kaktuse i sukulente, a ne zahtijeva ni često prihranjivanje – dovoljno je dodati blago gnojivo jednom ili dvaput tijekom proljeća i ljeta.
Na što treba pripaziti?
Iako je izuzetno korisna, važno je znati da je sanseverija blago otrovna ako se njezini dijelovi progutaju. Sadrži saponine, gorke spojeve koji služe kao prirodna obrana od životinja. Kod kućnih ljubimaca i male djece mogu izazvati probavne smetnje poput mučnine, povraćanja, slinjenja i proljeva.
Srećom, zbog neugodnog okusa rijetko dolazi do konzumacije veće količine pa su teški slučajevi trovanja iznimno rijetki. Ipak, iz opreza je preporučljivo držati je izvan dohvata znatiželjnih ljubimaca i djece.
Petkom na portalu Net.hr čitajte o održavanju i manje poznatim činjenicama o biljkama.
POGLEDAJTE GALERIJU
POGLEDAJTE VIDEO: Zašto i stranci žele živjeti u Ninu? Posjetili smo najbrže rastući mali grad u Hrvatskoj