Hrvatski obalni gradovi, uključujući Dubrovnik, Zadar, Trogir, Split, Šibenik i Pulu, suočavaju se s ozbiljnim prijetnjama zbog porasta razine mora. Studije o utjecaju topljenja grenlandskog leda u kombinaciji s promjenama gravitacijskog polja i rotacije Zemlje, ukazuju na značajne rizike za niska obalna područja, piše Večernji list. Prema znanstvenim predviđanjima, porast razine mora mogao bi do 2100. godine ozbiljno utjecati na veći dio hrvatske obale. Posebno su ugroženi nisko ležeći otoci i područja poput Opatije, koja već danas bilježe probleme s plavljenjem.
Dubrovnik, simbol hrvatskog turizma, često se spominje kao jedan od gradova koji će osjetiti ozbiljne posljedice globalnog zatopljenja.
Globalna prijetnja
Problem nije ograničen samo na Hrvatsku. Diljem svijeta obalne metropole poput Bangkoka, Amsterdama, Kalkute, Ho Ši Mina i New Orleansa suočavaju se s istim izazovima. U Europi su na udaru gradovi poput Londona, Marseillea, Atene i Tromsøa, dok mnogi od njih već sada bilježe češće poplave i promjene u ekosustavima.
Stručnjaci upozoravaju da će brzina i intenzitet porasta razine mora varirati ovisno o regiji, no jasna je veza između globalnog zatopljenja i sve veće prijetnje obalnim područjima.
Kako se boriti protiv prijetnji?
Unatoč alarmantnim predviđanjima, gradovi diljem svijeta poduzimaju mjere kako bi smanjili posljedice klimatskih promjena. Izgradnja zaštitnih sustava poput nasipa, podizanje razine prometne i stambene infrastrukture te implementacija zelenih tehnologija neki su od koraka koje su već započeli Amsterdam, London i Bangkok.
U Hrvatskoj, iako su neke mjere za prilagodbu prisutne, stručnjaci naglašavaju potrebu za hitnijim i obuhvatnijim djelovanjem. Poboljšanje sustava odvodnje, očuvanje prirodnih barijera poput močvara i šuma te bolje planiranje urbanizacije obalnih područja ključni su koraci u smanjenju rizika.
Odgovornost svakog pojedinca
Osim institucionalnih mjera, važno je naglasiti i ulogu svakog pojedinca u borbi protiv klimatskih promjena. Korištenje javnog prijevoza, smanjenje potrošnje energije te promicanje održivog načina života mogu pridonijeti smanjenju emisija stakleničkih plinova.
Iako je teško sa sigurnošću predvidjeti brzinu i razmjere promjena, znanstveni dokazi jasno ukazuju na ozbiljnost situacije. Sudbina gradova poput Dubrovnika, Zadra i Trogira ovisit će o globalnim i lokalnim naporima da se uspori porast razine mora i zaštiti obalna područja. Suočavanje s ovim izazovom zahtijeva zajedničko djelovanje svih razina društva - od vlade i stručnjaka do svakog građanina.
POGLEDAJTE OVAJ VIDEO: Treba li Zgarebu metro? Pitali smo stručnjake je li ga moguće izgraditi u metropoli
