PRIPREMITE SE / Stižu ekstremne meteorološke promjene: 'Postat će još češće i nasilnije diljem svijeta'

U svijetu je u zadnjih 50 godina zabilježeno više od 11.000 katastrofa, a poginulo je nešto više od dva milijuna ljudi

1.9.2021.
14:23
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Broj ekstremnih vremenskih nepogoda povećao se u 50 godina pet puta i one su izazvale više štete, ali i manje žrtava zahvaljujući boljim sustavima za rano upozoravanje, navodi UN u izvješću objavljenom u srijedu.

Po Atlasu Svjetske meteorološke organizacije koji bilježi broj poginulih i gospodarske štete nastale zbog ekstremnih meteoroloških prilika, klimatskih i hidroloških, od 1970. do 2019., te su katastrofe pet puta češće u tom razdoblju.

"Broj ekstremnih meteoroloških pojava, klimatskih i hidroloških, i dalje se povećava. Zbog klimatskih promjena postat će češće i nasilnije u mnogim dijelovima svijeta", upozorio je u priopćenju glavni tajnik UN-ove agencije, Petteri Taalas.

U svijetu je u zadnjih 50 godina zabilježeno više od 11.000 katastrofa pripisanih tim pojavama u kojima je poginulo nešto više od dva milijuna ljudi, a štetu se procjenjuje na 3640 milijardi američkih dolara (više od 3080 milijardi eura).

Suša uzrokovala najveći broj smrtnih slučajeva

U prosjeku, u tih je 50 godina svaki dan zabilježena jedna meteorološka katastrofa, klimatska ili hidrološka, pri čemu je svaki dan poginulo 115 ljudi i nanesena je šteta od 202 milijuna američkih dolara.

Više od 91 posto tih smrtnih slučajeva dogodilo se u zemljama u razvoju.

Suša je odgovorna za najveći broj smrtnih slučajeva u tih 50 godina. Odnijela je gotovo 650.000 ljudskih života, a slijede oluje s više od 577.000 mrtvih te poplave s 58.700 mrtvih i ekstremne temperature s gotovo 56.000 mrtvih.

Unatoč tome, poboljšanje sustava za rano upozoravanje i upravljanje katastrofama omogućilo je značajno smanjenje broja žrtava. Broj poginulih pao je s više od 50.000 na godinu 1970-ih na manje od 20.000 2010-ih.

Krucijalni su sustavi za rano upozoravanje

"Jednostavno smo bolje pripremljeni nego ikad prije za zaštitu života", ističe Taalas.

No još treba puno toga učiniti: samo polovica od 193 članica Svjetske meteorološke organizacije ima sustave za rano upozoravanje na razne opasnosti.

Organizacija poziva također da se poboljšaju mreže za meteorološka i hidrološka praćenja u Africi, u nekim područjima Latinske Amerike i u otočnim državama na Pacifiku i Karibima.

Mami Mizutori, koja vodi Ured UN-a za smanjenje rizika od katastrofa, također je, u priopćenju, izrazila zadovoljstvo što se sve više života spašava zahvaljujući tim sustavima za rano upozoravanje.

Oluje su krive za materijalnu štetu

Ali je i upozorila da "broj ljudi izloženih rizicima od katastrofa ne prestaje rasti zbog demografskog rasta u tim rizičnim područjima i zbog većeg intenziteta meteoroloških pojava i njihove veće učestalosti".

Kad je riječ o gospodarskim gubicima, oni su narasli s prosječnih 49 milijuna dolara na dan 1970-ih na 383 milijuna dolara na dan od 2010. do 2019.

Oluje su bile najčešći uzrok materijalne štete i odgovorne su za najveće gospodarske štete u svijetu, navodi organizacija.

Sedam od deset najskupljih katastrofa u tih 50 godina dogodilo se nakon 2005., od kojih samo 2017. tri - uragani Harvey (97 milijardi američkih dolara štete), Marija (gotovo 70 milijardi dolara štete) i Irma (gotovo 60 milijardi dolara štete).

Možda će te zanimati

Telegram

Imaš priču? Javi nam se!
Imaš priču, ekskluzivu ili jednostavno temu za koju bi se trebalo čuti? Javi nam se, a mi ti jamčimo anonimnost.
Pošalji priču
Imaš priču? Javi nam se!
Imaš priču, ekskluzivu ili jednostavno temu za koju bi se trebalo čuti? Javi nam se, a mi ti jamčimo anonimnost.
Pošalji priču

Izdvojeno

Regionalni portali