Istraživači sa Sveučilišta u Bremenu usporedili su osobe koje su same i one koje su u vezama, temeljem ocjena životnog zadovoljstva i pet glavnih osobina ličnosti.
Rezultati su pokazali da su ljudi koji su ostali sami imali niže ocjene za ekstrovertnost, savjesnost i otvorenost prema iskustvima u odnosu na one koji su u braku ili u vezama, piše Daily Mail.
Niži rezultat zadovoljstva životom
Osobe koje su cijeli život bile same također su imale niže ocjene životnog zadovoljstva.
"Postoje razlike između ljudi koji ostanu sami cijeli život i onih koji se upuste u veze. Moramo posebnu pažnju posvetiti osobama koje ostaju same. Ako imaju ljude koji se brinu za njih to svakako može pomoći", izjavila je Julia Stern, jedna od autorica istraživanja.
Nekoliko prethodnih istraživanja bavilo se utjecajem života u osami, no definicije osamljenosti bile su vrlo različite jer su mnoge studije uzimale u obzir samo trenutni status ispitanika, a ne njihovu prošlu povijest veza i odnosa.
Kako bi riješili ovaj problem, istraživači su obuhvatili više od 77.000 osoba starijih od 50 godina, podijeljenih u pet grupa: trenutno u vezi, nikad nisu živjeli s partnerom, nikad nisu bili u braku ili nikada nisu bili u dugotrajnoj vezi.
Sudionici su odgovorili na pitanja o životnom zadovoljstvu, kao i o svojim osobinama prema "Velikih pet" osobina ličnosti – otvorenost prema iskustvu, savjesnost, ekstrovertnost, ugodnost i neuroticizam.
Rezultati su pokazali da su osobe koje nikada nisu bile u ozbiljnoj dugotrajnoj vezi imale niže rezultate za ekstrovertnost, otvorenost i životno zadovoljstvo od onih koji su trenutno sami, ali su u prošlosti živjeli s partnerom ili bili u braku.
Ekstrovertirane osobe lakše ulaze u veze
Istraživači su također uočili ključne razlike među kulturama, spolovima i dobnim skupinama. U zemljama gdje su bračne zajednice češće osamljenost je dovela do još nižih rezultata životnog zadovoljstva.
Žene koje su bile same imale su viši rezultat životnog zadovoljstva od muškaraca, dok su stariji ljudi bili zadovoljniji statusom samaca nego sredovječni.
Znanstvenici ne mogu sa sigurnošću reći jesu li razlike u osobinama posljedica selekcije (osobe s određenim osobinama vjerojatnije će započeti vezu) ili socijalizacije (dugoročne veze mogu promijeniti osobnosti).
"Vjerojatnije je da postoji selekcijski učinak: na primjer, osobe koje su više ekstrovertirane imaju veću sklonost ulasku u veze", dodala je Stern.
POGLEDAJTE VIDEO: U Bavarskom selu mladi se parovi spajaju na isti način već 150 godina
