BLIŽI SE SCENARIJ APOKALIPSE /

Objavljeni šokantni podaci: Broj ekstremnih dana u kojima je bilo iznad 50°C se udvostručio! 'Ovo je nekad bila njiva. Sada je pustinja...'

Image
Foto: Shutterstock

Prijete toplinski udari, požari i glad: 'Bez hitne akcije...'

14.9.2021.
14:08
Shutterstock
VOYO logo

Velika globalna analiza BBC-ja pokazala je da se od 80-ih godina broj ekstremno vrućih dana, u kojima temperatura prelazi 50 stupnjeva Celzijevih - udvostručio!

Takve ekstremne temperature se, također, sada bilježe u više područja nego ranije, a to će donijeti neviđene promjene za ljude i način na koji živimo. Ukupan broj dana u kojima su temperature na Zemlji povećavao se svakim novim desetljećem. Tako su u prosjeku, između 1980. i 2009. godine, takve ekstremne temperature zabilježene 14 dana u godini.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ogroman rast temperatura u zadnjem desetljeću

Ogroman rast događa se između 2010. i 2019. kada je prosječno dana s temperaturama većima od 50 stupnjeva bilo čak 26 ili gotovo dvostruko više nego u ranijem razdoblju. U istom razdoblju 45 i više stupnjeva Celzijevih je bilo još dodatna dva tjedna.

"Povećanje se 100 posto može pripisati sagorijevanju fosilnih goriva", kazala je znanstvenica s Instituta za okolišne promjene Sveučilišta u Oxfordu Friederike Otto. Naravno, kako se u prosjeku cijela Zemlja zagrijava tako i ekstremne temperature postaju sve češće.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
PRVI PUT U POVIJESTI /

Upravo se dogodilo nezamislivo, to posljedica globalnog zatopljenja: "To nikako nije dobar znak"

Image
PRVI PUT U POVIJESTI /

Upravo se dogodilo nezamislivo, to posljedica globalnog zatopljenja: "To nikako nije dobar znak"

Visoke temperature mogu bili pogubne i za naš okoliš kao i za ljude i izazvati velike probleme na zgradama, cestama i u energetskim sustavima. Temperature više od 50 stupnjeva zabilježene su najčešće na Bliskom istoku i u država Perzijskog zaljeva.

Nakon što su ovog ljeta izmjerene rekordne temperature u Italiji (48,8 stupnjeva Celzijevih) i Kanadi (49,6 stupnjeva), znanstvenici su upozorili da ćemo takve ekstremne vrućine imati i u drugim dijelovima svijeta ako ne smanjimo emisije fosilnih goriva.

'Moramo djelovati brzo'

"Moramo djelovati brzo. Što prije smanjimo emisije, bolje će nam svima biti", kazala je istraživačica klime iz Škole za geografiju i okoliš Sveučilišta u Oxfordu Sihan Li. Upozorava da, bez hitne akcije i smanjivanja emisija fosilnih goriva, ne samo da će toplinski udari biti žešći i češći, već će i odgovor na njih biti teži.

Analiza BBC-ja je pokazala i da su se u posljednjem desetljeću maksimalne temperature povisile za pola stupnja u odnosu na razdoblje između 1980. i 2009. godine. No, to se nije jednako odrazilo na cijeli svijet jer su se u Istočnoj Europi, južnoj Africi i Brazilu maksimalne temperature povećale za čak jedan stupanj, a na dijelovima Arktika i na Bliskom istoku još ekstremnije - dva stupnja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Znanstvenici se nadaju da će političari na UN-ovu samitu u Glasgowu u studenome poduzeti konkretnije akcije kako bi države smanjile zagađenje i time pokušale utjecati na usporavanje rasta temperature na Zemlji.

Image
Foto: Profimedia

Suše, šumski požari, opustinjavanje…

Čak i kada temperature nisu tako ekstremne i ispod su 50 stupnjeva, uz vlagu, one mogu izazvati ozbiljne zdravstvene probleme, a procjene govore kako bi do 2100. godine čak 1,2 milijarde ljudi moglo biti ugroženo stanjem nazvanim "toplinski stres", ako se globalno zagrijavanje nastavi ovim tempom. To je čak četiri puta veća populacija od one koja je danas izložena tom stanju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zbog visokih temperatura mijenja se i okoliš u kojem mnogi žive - sve su češće suše i šumski požari, a globalno zagrijavanje je odgovorno za širenje pustinja na Zemlji zbog čega mnogi ljudi ostaju zbog obradivih površina i hrane za život.

'Ova je zemlja nekad bila zelena. Sad je pustinja'

Kako sve to utječe na život ljudi opisao je irački poljoprivrednik Sheikh Kazem Al Kaabi čiju je njivu, koja je bila dovoljno plodna da bi prehranila njegovu obitelj i susjede, 'pojela' pustinja i na njoj ništa više ne raste.

"Sva ta zemlja bila je zelena, no nestala je. Sada je to pustinja", kaže Al Kaabi te dodaje kako su se gotovo svi stanovnici sela odselili i tražili poslove u drugim dijelovima države.

"Izgubio sam brata, drage prijatelje i susjede. Sve smo dijelili, čak i smijeh. Sada više nitko ništa ne dijeli sa mnom, ovdje sam sam u ovoj pustoj zemlji", zaključio je. Znanstvenici tvrde da će vrlo brzo mnogi ljudi svjedočiti sličnim pričama ako svjetski vođe ne krenu u hitnu akciju spašavanja Zemlje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Dosje jarak
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo