Rekordni požari, povijesne poplave, suše i toplinski valovi dominirali su naslovima posljednjih mjeseci, a ako se pitate jesu li ti ekstremni događaji povezani s klimatskim promjenama i jesu li ljudi odgovorni, novo izvješće stotina klimatskih stručnjaka potvrđuje da je to doista tako.
Zapravo, "nedvojbeno" je da ljudska aktivnost potiče klimatske promjene, a utječe na zemaljske oceane, atmosferu, led i biosferu na načine koji su "široko rasprostranjeni i brzi", navodi se u izvješću.
U ponedjeljak, 9. kolovoza, Međuvladino povjerenstvo Ujedinjenih naroda za klimatske promjene (IPCC), tijelo UN-a za procjenu znanosti o klimi, objavilo je prvi dio Šestog izvješća o procjeni IPCC-a na virtualnom medijskom događaju.
U izvješću su autori pregledali više od 14.000 studija koje su dokumentiraju dokaze o klimatskim promjenama; zabilježiti utjecaj ljudskih aktivnosti na globalno zatopljenje; i iznijele modelna predviđanja naše budućnosti ako ne uspijemo smanjiti ugljični dioksid (CO2) i druge emisije stakleničkih plinova koji su danas pokretači klimatskih promjena.
"Činjenica da se IPCC složio, uz suglasnost svih 195 zemalja članica, kako je nedvojbeno da ljudska aktivnost uzrokuje klimatske promjene, najjača je izjava koju je IPCC ikada dao", rekao je Ko Barrett, potpredsjednik IPCC -a i viši Savjetnik za klimu pri Nacionalnoj upravi za oceane i atmosferu.
Ovo izvješće bavi se znanstvenim dokazima o tome kako se klima na Zemlji mijenja i kako ljudske aktivnosti potiču tu promjenu, sažimajući nalaze globalnih lidera i kreatora politike. Izvješća još dviju radnih skupina bit će dostavljena do 2022. godine; ta izvješća bavit će se klimatskom ranjivošću, utjecajima i prilagodbom u zajednicama diljem svijeta te potencijalnim strategijama za ublažavanje, prema IPCC -u.
Više od 200 znanstvenika napisalo je i uredilo novo izvješće, te su otkrili da je ljudska aktivnost, prije svega proizvodnja atmosferskog CO2 pri sagorijevanju fosilnih goriva, potaknula globalno zagrijavanje brzinom koja je bez presedana u posljednjih 2000 godina, prenosi Live Science.
Zbog klimatskih promjena, ljudske zajednice posvuda na Zemlji zahvaćene su ekstremnim vremenskim prilikama koje su dulje, intenzivnije i češće. Ako se trenutno zagrijavanje nastavi, Zemlja će prijeći 1,5 stupnjeva Celzija zagrijavanja i dosegnuti dva stupnja do 2050. godine, što će dodatno pojačati ozbiljnost ekstremnih vremenskih uvjeta.
Prema svim budućim scenarijima emisija koji su razmatrani u izvješću, "površinske temperature nastavit će se povećavati barem do sredine stoljeća", napisali su autori.
Inkrementalne promjene
Razine CO2 u atmosferi koje zadržavaju toplinu sada su veće nego što su bile u dva milijuna godina; arktički morski led je na najnižoj točki u 1000 godina; i povlačenje ledenjaka je na neviđenoj razini u posljednjih 2000 godina ili više, prema izvješću. Mora su se u prošlom stoljeću povećala više nego u 3000 godina prije toga, brzinom od oko četiri milimetra godišnje, a poplave u obalnim područjima udvostručile su se od 1960-ih, rekao je Bob Kopp, IPCC-ov suautor i direktor Instituta Rutgers za znanost o Zemlji, oceanu i atmosferi, na brifingu.
Toplinski valovi na kopnu i u oceanima također su sada češći, javljaju se pet puta češće nego 1950 -ih. Jake suše koje su se događale jednom u desetljeću učestalije su za 70 posto - a taj bi se broj mogao udvostručiti ako se globalne temperature zagriju za dva stupnja, rekla je suautorica IPCC-a Paola Andrea Arias Gómez, izvanredna profesorica na Sveučilištu Antioquia u Medellínu, Kolumbiji.
Snažni uragani također se stvaraju češće - i nanose više oborina - nego desetljećima prije; i većina kopnenih područja bilježi češće i intenzivnije padaline, navodi se u izvješću.
"Sa svakim dodatnim povećanjem globalnog zatopljenja, promjene ekstrema nastavljaju biti sve veće", napisali su autori. Na primjer, ekstremni toplinski valovi koji su se događali jednom u desetljeću sada se javljaju otprilike tri puta u 10 godina.
S porastom globalnih prosječnih temperatura od samo 0,5 stupnjeva Celzijusa, takvi bi se toplinski valovi događali četiri puta u desetljeću, a rezultirajuće temperature bile bi gotovo dva stupnja više. Rekordne oborine i suše na sličan bi način povećale učestalost i intenzitet, ako se Zemlja nastavi zagrijavati, izvijestili su znanstvenici.
Nema povratka
Nema povratka klimi koja je na Zemlji opstala tisućama godina, rekao je Barrett na brifingu IPCC-a. Međutim, neke promjene koje sada vidimo mogu se usporiti ili čak zaustaviti ako ograničimo porast globalnih temperaturnih prosjeka, dodao je Barrett. No, bez velikih smanjenja emisija koje trenutno zagrijavaju planet, taj će cilj "biti izvan dosega".
"Postizanje globalne neto nulte emisije CO2 uvjet je za stabilizaciju porasta globalne površinske temperature izazvane CO2", napisali su istraživači u izvješću.
Ograničavanje zagrijavanja na ispod dva stupnja Celzijusa također bi dramatično utjecalo na porast razine mora, dodao je Kopp. Pod trenutnim zatopljenjem, oceani su na putu da do kraja stoljeća porastu za dva metra.
Gubitak leda s ledenjaka i ledenih ploča na Grenlandu i Antarktiku nepovratan je i očekuje se da će se nastaviti desetljećima, pa će se oceani i dalje povećavati čak i ako su globalne temperature niže - ali proces će se produljiti za nekoliko stoljeća, a moguće i tisućljeća, rekao je Kopp.
"Čak i u slučaju kada govorimo o najekstremnijem primjeru nepovratnih promjena, a to su razina mora i ledeni pokrivači, postoji ogroman utjecaj na to koliko brzo to dolazi, a time i koliko su te promjene upravljive", naglasio je.
Budući scenariji s niskim ili vrlo niskim emisijama nude najperspektivnije ishode, s učincima koji bi se mogli primijetiti u roku od dva desetljeća, navodi se u izvješću.
Iako je još uvijek moguće spriječiti mnoge od najstrašnijih utjecaja klimatskih promjena, "to doista zahtijeva transformacijske promjene bez presedana, s brzim i trenutačnim smanjenjem emisija stakleničkih plinova na nulu do 2050.", zaključio je Barrett na brifingu.
