Nova studija britanskih sveučilišta predviđa da bi 63 države ili njih gotovo polovica koje ocjenjuju tri velike agencije, S&P Global, Moody's and Fitch, mogle izgubiti kreditni rejting zbog klimatskih promjena do 2030. godine.
Stručnjaci sa sveučilišta Cambridge, University of East Anglia i SOSA-a iz Londona studiju su proveli po algoritamskom modelu na temelju "realističnog scenarija" poznatog kao RCP 8.5, prema kojemu će emisije ugljičnog dioksida i drugih onečišćivača nastaviti rast idućih desetljeća.
Proučili su utjecaj rasta temperature i razine mora te druge klimatske promjene koje utječu na gospodarstvo i financije država te prema tome i na njihov kreditni rejting. "Ustanovili smo (prema tom modelu) da će 63 države biti ocijenjene za 1,02 nižu razinu do 2030. godine, a do 2100. godine 80 država imat će za 2,48 nižu razinu", navode.
Pad kreditnog rejtinga
Među državama koje će najviše pretrpjeti su Kina, Čile, Malezija i Meksiko kojima bi kreditni rejting mogao pasti do 6 razina do kraja stoljeća. U istom razdoblju, kreditni rejting mogao bi pasti za 4 razine Sjedinjenim Državama, Njemačkoj, Kanadi, Australiji, Indiji te Peruu.
"Naši rezultati pokazuju da doslovce sve zemlje, bogate ili siromašne, bilo da imaju vruću ili hladnu klimu, mogu pretrpjeli pad kreditnog rejtinga ako se nastavi sadašnji trend emisija ugljičnog dioksida", navode autori.
S obzirom na to da pad kreditnog rejtinga uobičajeno povećava cijenu zaduživanja zemalja na međunarodnim tržištima, procijenjeni pad kreditnog rejtinga zbog klimatskih promjena proizveo bi tim zemljama pri otplati godišnjeg duga dodatan trošak od 37 do 205 milijarda dolara do 2100., procjenjuje studija.
U alternativnom scenariju 'RCP 2.6' po kojem emisije CO2 počinju padati i svedu se na ništicu do 2100. godine, kreditni rejting porastao bi prosječno tek za pola razine i kombinirani dodatni trošak bio bi skromniji, između 23 i 34 milijarde dolara.
