Objavljena je dosad najveća svjetska znanstvena revizija koja upozorava na dalekosežne posljedice konzumacije ultraprerađene hrane (UPH).

Prema nalazima objavljenim u The Guardianu, UPH je povezana sa štetnim posljedicama za sve ključne organske sustave i predstavlja ozbiljnu prijetnju globalnom zdravlju. Ova hrana, koja istiskuje svježe namirnice iz prehrane, dovodi se u izravnu vezu s povećanim rizikom od pretilosti, dijabetesa tipa 2, kardiovaskularnih bolesti i depresije.

Foto: Freepik

Širenje UPH potaknuto komercijalnim interesima

Nagli porast unosa UPH na globalnoj razini potaknut je komercijalnim interesima korporacija koje agresivnim marketingom povećavaju potrošnju i sprječavaju uvođenje strožih regulativa, zaključak je serije članaka objavljenih u časopisu The Lancet.

U Ujedinjenom Kraljevstvu i Sjedinjenim Državama, ultraprerađena hrana čini više od polovice prosječne prehrane, a kod mlađih i siromašnijih taj udio doseže i do 80 posto. Analiza 43 vodeća svjetska stručnjaka povezuje takvu prehranu s prejedanjem i izloženošću štetnim kemikalijama. Sustavni pregled 104 dugoročne studije pokazao je da je u njih 92 zabilježen povećan rizik od kroničnih bolesti ili preuranjene smrti.

Što je ultraprerađena hrana?

Profesor Carlos Monteiro sa Sveučilišta u São Paulu, jedan od autora serije članaka, razvio je klasifikacijski sustav "Nova" u kojem je UPH najproblematičnija kategorija. "Dokazi snažno upućuju na to da ljudski organizam nije biološki prilagođen za konzumaciju UPH," naglasio je Monteiro.

Ovu kategoriju čine industrijski proizvodi s umjetnim aromama, emulgatorima i bojilima, poput gaziranih pića i pakiranih grickalica. Monteiro ističe da su osmišljeni kako bi zamijenili svježu hranu i tradicionalne obroke radi maksimiziranja korporativnog profita.

BROJNE ZABLUDE /

Koje namirnice treba kupovati organske? 'Ove se isplati više platiti, a ove baš i ne'

Autori studije odbacuju kritike o nejasnoj definiciji ultraprerađene hrane i tvrde da postojeće politike, usmjerene na smanjenje unosa šećera i soli, nisu dostatne. Naglašavaju da potreba za daljnjim istraživanjima ne smije odgoditi hitne javnozdravstvene mjere, koje su opravdane postojećim dokazima.

Monteiro upozorava da konzumaciju UPH potiču globalne korporacije koje profit stavljaju ispred zdravlja, koristeći marketing i lobiranje kako bi spriječile učinkovite regulacije.

Foto: Freepik

Mjere u borbi protiv ultraprerađene hrane

Autori predlažu javnozdravstvene politike za smanjenje proizvodnje, marketinga i potrošnje ultraprerađene hrane, uspoređujući situaciju s borbom protiv duhana. Naglašavaju odgovornost korporacija, a ne samo pojedinaca, za "pandemiju kroničnih bolesti" uzrokovanu prehranom.

Predlažu se konkretne mjere: označavanje UPH sastojaka na ambalaži, stroža ograničenja marketinga usmjerenog na djecu te zabrana prodaje UPH u školama i bolnicama. Kao pozitivan primjer navodi se brazilski program školske prehrane. Iako se revizija smatra korakom u dobrom smjeru, stručnjaci upozoravaju da su potrebna daljnja istraživanja kako bi se pouzdano utvrdila uzročno-posljedična veza.

POGLEDAJTE GALERIJU

NESVJESNA OVISNOST /

Ovako vas mame da jedete prerađenu hranu: Postoje razlozi zašto joj ne možete odoljeti

POGLEDAJTE VIDEO Nezaboravan gastronomski doživljaj: Oduševite goste rižotom od cikle s kremom od sira