Od osječkog alternativca do europske glumačke zvijezde: Tko je Zlatko Burić?

Osvajanjem prestižne nagrade za najboljeg glumca postao je ikona čiji je umjetnički put započeo na avangardnoj kazališnoj sceni, a potvrdio se ulogama koje se pamte.

Alternativni počeci i danski proboj

Rođen 1953. godine u Osijeku, Burić je glumački stasao u eksperimentalnoj kazališnoj grupi Kugla Glumište, koja je obilježila kulturnu scenu sedamdesetih. Sebe je često opisivao više kao kulturnog radikala nego kao klasičnog glumca. Nakon preseljenja u Dansku 1981. godine, trebalo je proći neko vrijeme prije nego što je dobio ulogu koja će mu donijeti kultni status.

To se dogodilo 1996. godine u filmu 'Pusher' redatelja Nicolasa Windinga Refna. Njegova interpretacija srpskog narkobosa Mila, hladnokrvnog, ali na trenutke i očinskog vladara kopenhaškog podzemlja, postala je legendarna. Burić je jedini glumac koji se pojavio u sva tri dijela danske trilogije, a za prvu je ulogu nagrađen i najvažnijom danskom filmskom nagradom Bodil. Time su mu se otvorila vrata međunarodne scene, od uloga u britanskim filmovima poput "Slatke prljave stvari" do holivudskog blockbustera '2012.'.

Kruna karijere i 'europski Oscar'

Vrhunac priznanja stigao je 2022. godine s filmom 'Trokut tuge' švedskog redatelja Rubena Östlunda, koji je osvojio Zlatnu palmu u Cannesu. Burićeva uloga Dimitrija, 'kralja govana' i ciničnog kapitalista s ljudskim licem, oduševila je i kritiku i publiku. Za nju je osvojio Europsku filmsku nagradu za najboljeg glumca, postavši prvi hrvatski glumac u povijesti s tim prestižnim priznanjem. Primajući nagradu, emotivno se zahvalio obitelji, ekipi filma i prijateljima s kojima je stvarao u Jugoslaviji, istaknuvši kako 'doista vjeruje u kolektivni rad'.

Iako je veći dio karijere proveo u inozemstvu, Burić se redovito vraćao i hrvatskom filmu, ostvarivši zapažene uloge u djelima poput 'Ne gledaj mi u pijat' Hane Jušić i 'Comic Sans' Nevija Marasovića. Njegov put od Osijeka do Kopenhagena i svjetskih pozornica priča je o talentu, upornosti i umjetničkoj beskompromisnosti.