ZAMP je objavio listu "30 uspješnih hrvatskih autora mlađih od 30 godina", a ondje su zanimljiva imena, ima i producenata. Iz ZAMP-a su objasnili kriterije za odabir ovih velikih 30, ali i raspodjelu honorara koje dobivaju autori glazbe teksta i aranžmana na objavljenoj pjesmi.
"Kriteriji su isključivo visine njihovih autorskih honorara (tantijeme), ostvarenih tijekom 2023. godine. Riječ je o prihodima s više izvora, koje im jamči autorsko pravo. Za ostvarivanje tog prava – kolektivno, dakle za korištenja koja sam autor ni fizički ne može sam popratiti - u Hrvatskoj je zadužen HDS ZAMP. Neki su dijelovi tih ukupnih prihoda ostvareni s osnove javnog priopćavanja (radio, tv, koncertni i drugi nastupi), neki dijelovi honorara stigli su od streaming servisa i platformi, neki od prodaje nosača zvuka ili s drugih izvora", kažu iz ZAMP-a.
Ipak, napominju, visina ovih honorara nije mjerilo "umjetničke vrijednosti glazbe koju bilo tko stvara". Dodaju da je njihov popis tek informacija onima koje zanimaju imena mladih kreativaca "čija se glazba trenutno najviše 'hvata' u javnosti". Glavni je uvjet, očito, da su ti umjetnici mlađi od 30 godina. Na listi su vrlo zvučna imena: Zvonimir Husnjak Z++, Jure Brkljača, Grgo Šipek Grše, Nika Turković, Lucija Lu Jakelić, a tko je sve na listi, možete provjeriti ovdje.
Za ove mlade nade ZAMP kaže da definitivno imaju nešto zajedničko.
"Riječ je o mladim kreativcima koji će uskoro postati nositelji domaće glazbe, iako ih lijepi broj to već jest. Uvjerili smo se to na nedavnim dodjelama nacionalnih glazbenih nagrada, o tome svjedoče rasprodane koncertne dvorane te Billboardova ljestvica i razne digitalne trending liste. Iako su različitih stilskih usmjerenja i žanrova, zajednički im je autorski talent kojeg prepoznaje publika, ali i radijski urednici, novinari, diskografi, koncertni organizatori, kuratori playlista ili glasači glazbenih nagrada. Svi su oni stvorili nešto autentično, svoje, a istovremeno zanimljivo publici i medijima, i to već prilično rano. Nije lako doći na ovu listu, većini njih trebale su godine", ističu iz ZAMP-a na naš upit.
Ovako se dijele honorari
Kako mnogima nije jasno kako se dijeli zarada od 'vrtnje' neke pjesme, zamolili smo ZAMP da nam pojasni i to.
"Ako nisu drukčije dogovoreni, odnosno, ugovoreni, standardna raspodjela autorskih udjela na djelu je 65 posto u korist autora glazbe i 35 posto u korist autora teksta. Ako na djelu postoji i aranžer, tada mu autor glazbe može (ali i ne mora) ustupiti 25 posto od svog udjela na pjesmi. Pojednostavnjeno, ako pjesma koja je zaradila 100 eura ima autora glazbe, aranžera i autora teksta, onda je raspodjela prihoda ovakva: autor teksta dobit će 35 eura, autor glazbe 48,75 eura, a aranžer 16,25 eura", pojašnjavaju iz ZAMP-a.
Alfa i omega projekta je glavni autor glazbe. On odlučuje tko će dobiti koliko, to se odnosi i na prihode od autorskih prava.
"Glavni autor glazbe kao vodeći nositelj prava na tom djelu može svoj udio na glazbi dijeliti s koautorom (ili više njih) u kojem god omjeru želi, a oni se s tim moraju suglasiti. Isto je i s autorom ili autorima teksta. Ako smatraju da su potpuno jednako doprinijeli nastanku teksta, udjel prava za tekst podijelit će 50:50. Njihov je dogovor i odluka hoće li taj omjer biti i potpuno drugačiji – moguće je i 95:5, ili 80:15:5 ako se tako dogovore svi autori", napominju iz ZAMP-a.
Naravno, ako je glazbenik sam pisao tekst, skladao i aranžirao djelo, primat će stopostotni honorar. Honorari se ne razlikuju po žanrovima, svi imaju jednaka prava. Ipak, ne gleda se jednako na takozvanu popularnu glazbu i, prema riječima ZAMP-a, ozbiljnu glazbu.
"Djela takozvane ozbiljne glazbe vrednuju se većim brojem bodova (pri, primjerice, izvođenju na TV postajama) jer je za njihov nastanak trebalo uložiti više truda i glazbeničkog umijeća (primjerice, skladanje za simfonijski orkestar i zbor s preko 16 zvučnih linija). Osim toga, ta djela se u odnosu na djela popularne glazbe veoma rijetko izvode u javnosti, pa je ovo način kojim Društvo ipak stimulira i akademski obrazovane glazbenike, autore ozbiljne glazbe da stvaraju djela koja nužno nemaju komercijalnu, ali imaju umjetničku i kulturnu vrijednost", bez koje, tvrde iz ZAMP-a, glazbena scena u Hrvatskoj ne bi bila potpuna.
Gdje je na popisu Baby Lasagna?
Zanimljivo je da na popisu 30 uspješnih hrvatskih autora mlađih od 30 nema, sada već, globalno poznatog Baby Lasagne, ali za to u ZAMP-u imaju objašnjenje: ističu kako nema razloga da se na listi on ne pojavi jer se njegov novi singl već dobro "prima", ima veliki uspjeh na streaming platformama, a rasprodao je i koncerte. Iz ZAMP-a kažu da sljedeću listu planiraju objaviti tek za tri godine "da bi se uočile promjene i dalo prostora još novijim mladim nadama", a Lasagnina pjesma, navode, eksplodirala je tek početkom 2024. godine, pa glazbenik zato nije uvršten u ovaj popis.
"Svoju pjesmu 'Rim Tim Tagi Dim' Marko Purišić (pametno) je prijavio u evidenciju službe ZAMP prije Dore, ali to je tad bila još samo jedna prijava od više od 12 tisuća njih, koliko su nam članovi novih djela prijavili lani. Čim se pjesma čula u javnosti, a on pobijedio, ugostili smo ga prije puta u Švedsku u uredu ZAMP-a. Glavni tajnik HDS-a mu je, kao predstavniku Hrvatske, u znak podrške društva i kolega, uručio i financijsku potporu u iznosu od 10.000 eura – kao i ostalim hrvatskim autorima koji su zadnjih godina odlazili na Eurosong", kažu iz ZAMP-a.
Dodaju da je odlazak na Eurosong "iznimno skup sport", a da su ovakve potpore važan dio cijele priče. O Lasagni imaju samo riječi hvale.
"U druženju s našim djelatnicima, Marko se pokazao kao veoma ugodan mladi čovjek i glazbenik, kojega ćemo, nadamo se, još dugo podržavati i pratiti u njegovoj uspješnoj karijeri", ističu iz ZAMP-a.
Ima li pravila za uspjeh?
A za uspjeh u glazbi ne postoji tajni recept. Može se dati tek koji savjet za isticanje u masi glazbenika. Iz službe ZAMP Hrvatskog društva skladatelja kažu da svojim festivalima nastoje podržati mlade glazbenike, educirati ih raznim projektima i radionicama koje im olakšavaju početke u glazbenoj industriji.
"Iz primjera većine mladih glazbenika i autora s popisa '30 ispod 30' jasno je da do velikih stvari ipak nisu došli preko noći. Iza njih su godine rada, usavršavanja, investiranja u glazbenu opremu i znanje, kao i stvaranje mreže socijalnih kontakata i glazbenih suradnika. Također, bez rada na terenu nema uspjeha, bio taj teren offline, na nastupima u manjim sredinama, ili online, izgrađujući svoju pojavnost i komunicirajući na društvenim mrežama", ističu iz ZAMP-a.
Njihov je dio posla pružiti informacije, obraditi prijave djela i "biti uz autore kroz sve faze njihova profesionalnog razvoja", kao i četiri puta godišnje isporučiti im njihove autorske honorare po zakonu.
"Optimistični smo jer se čini da sve više mladih ljudi od početka glazbu, i svoja prava na nju kao i prihode od tih prava, shvaćaju ozbiljno i veoma profesionalno. Zato se i glazbena scena zadnjih godina čini dinamičnom i pomlađenom", zaključuju iz ZAMP-a.
POGLEDAJTE VIDEO: Punoljetnost InMusica. Glazbeni kritičar: 'Nije najveći, ali je najbolji u Europi'
