"Populacije se mogu sastojati od samo jednog čopora, no i takve mogu osigurati ekološke, edukacijske, rekreacijske, znanstvene i ekonomske dobrobiti", tvrdi Daniel S. Licht, glavni autor studije, i napominje kako su istraživanja prošlih godina pokazala važnost vukova (Canis lupus) u ekosustavima u kojima prirodno obitavaju, prenosi portal biologija.com.hr.
Primjerice, "prisutnost vukova uobičajeno dovodi do smanjenja broja kopitara (Ungulata), što za posljedicu ostavlja više biljne biomase i veću bioraznolikost".
Licht vjeruje da bi introdukcija vukova u svrhu obnavljanja ekosustava, a ne stvaranja samoodrživih populacija vukova, mogla rezultirati povećanjem zanimanja javnosti za ovu vrstu, kao i podizanjem njezina često narušena ugleda.
Tehnološki napredak u praćenju tragova životinja, kao i mogućnosti kontracepcije i kirurgije, mogli bi pomoći u kontroli rasta introduciranih populacija. Ovaj bi pristup, uz dodatnu mogućnost ugradnje ograda u prirodno stanište, mogao umanjiti i zabrinutost ljudi oko predacije domaćih životinja, napada na kućne ljubimce i ljudske sigurnosti, kažu znanstvenici.
"Vukovi su 1960. godine introducirani na otok Coronation na Aljaski u svrhu poboljšanja zdravlja ekosustava. Uspješno su kontrolirali populaciju jelena, no tada im je populacija narasla i cijeli je sustav introdukcije u konačnici krahirao."
Licht i koautori nove studije ovaj primjer navode kako bi pojasnili da je potreban bolji sustav upravljanja populacijama kako bi se ovako nepovoljan ishod izbjegao, prenosi biologija.com.hr.
Prethodni članak:
arti-201001290406006
